Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. zasad ne donose dobre vijesti za ljubitelje snijega u većem dijelu Europe. Prema analizi portala Severe Weather Europe, modeli ECMWF-a i britanskog meteorološkog ureda UKMO-a pokazuju tendenciju prema količini snijega manjoj od prosjeka na velikom dijelu kontinenta, dok bi istodobno dijelovi Sjedinjenih Američkih Država mogli imati znatno snježniju zimu.
Glavni faktor koji bi mogao oblikovati zimu je snažan El Niño, odnosno zatopljenje površinskih voda u tropskom dijelu Tihog oceana. Severe Weather Europe navodi da bi se događaj mogao razviti u jedan od najsnažnijih El Niña posljednjih desetljeća. Prema njihovoj analizi podataka NOAA-e, anomalije temperature mora u istočnom tropskom Pacifiku već su vrlo izražene, a prognoze ECMWF-a upućuju na daljnje jačanje prema kraju jeseni i početku zime. El Niño pritom ne određuje izravno vrijeme u pojedinom europskom gradu, ali može utjecati na položaj i jačinu mlazne struje, tlak zraka i putanje ciklona. Upravo bi promjene u tim velikim atmosferskim obrascima mogle biti ključne za raspored snijega tijekom nadolazeće zime.
Prema ECMWF-ovu sezonskom modelu, veći dio Europe mogao bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka. Iznimka su ponajprije sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta te viši planinski predjeli. Severe Weather Europe navodi da bi Europom mogao dominirati blaži zapadni do jugozapadni zračni tok s Atlantika. Takva bi situacija donosila vlagu i oborine, ali bi temperature u mnogim područjima bile previsoke za snijeg, osobito u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama.
ECMWF-ova prognoza pokazuje slabiju snježnu sezonu već u prosincu. U siječnju se situacija, prema trenutačnom modelu, ne bi bitno promijenila, dok bi veljača mogla donijeti najizraženiji manjak snijega u središnjoj, zapadnoj, sjeverozapadnoj i južnoj Europi. Više snijega očekuje se prema sjeveru i sjeveroistoku. Za ljubitelje skijanja slika je nešto povoljnija u Alpama. Prema analizi, predjeli iznad otprilike 1800 do 2000 metara mogli bi imati dobre uvjete za prirodni snijeg, dok bi niži dijelovi planina bili znatno osjetljiviji na više temperature. Sličan trend pokazuje i UKMO model. Njegova prognoza za razdoblje od studenoga do siječnja također upućuje na manjak snijega u većem dijelu Europe, uključujući niže predjele središnje Europe. Snježnije bi moglo biti na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta te na pojedinim višim područjima.
Dok europski dio prognoze izgleda relativno blago, situacija u Sjevernoj Americi znatno je drukčija. ECMWF predviđa povećanu mogućnost snijega u velikom dijelu središnjih i istočnih SAD-a, kao i na jugozapadu zemlje. Posebno se izdvajaju Sierra Nevada, Utah te središnji i južni Stjenjak, uključujući dijelove Colorada, Arizone i Novog Meksika. Istodobno bi sjever SAD-a i velik dio južne Kanade mogli imati manje snijega od uobičajenog. Manjak se prema modelima proteže od sjeverozapada SAD-a i sjevernih ravnica preko područja Velikih jezera sve do dijelova Nove Engleske.
Snježna sezona u SAD-u prema trenutačnim projekcijama ne bi trebala odmah biti na vrhuncu. Prosinac bi mogao biti relativno slab, dok bi se snježni potencijal povećavao tijekom siječnja i veljače. Tada bi se područje s iznadprosječnim snijegom, prema ECMWF-u, proširilo od zapada i središnjih dijelova SAD-a prema istoku. UKMO pokazuje vrlo sličan obrazac. Oba modela daju signal za povećanu količinu snijega u zapadnim i središnjim dijelovima SAD-a, a potom i prema dolini Ohija te području Mid-Atlantica, dok sjeverozapad i sjever zemlje ostaju u snježnom deficitu.
Što to znači za Hrvatsku? Tu treba biti oprezan. Ove prognoze ne daju konkretnu prognozu za Hrvatsku, a iz karata dugoročnih anomalija nije moguće pouzdano zaključiti hoće li Zagreb, primjerice, imati snijeg u prosincu, siječnju ili veljači. Ono što se zasad može reći jest da se Hrvatska nalazi u dijelu Europe za koji modeli pokazuju tendenciju prema blažem zapadnom strujanju i manjoj količini snijega u odnosu na prosjek. No to nije isto što i prognoza da snijega neće biti.
Važno je i da dugoročni modeli ne predviđaju konkretne snježne epizode mjesecima unaprijed. Kada karta pokazuje „ispodprosječnu količinu snijega”, to znači da model očekuje manju ukupnu količinu u odnosu na klimatološki prosjek, a ne da će određeno područje cijelu zimu biti bez snijega. Upravo zato trenutačne prognoze treba shvatiti kao trend, a ne kao konačnu prognozu zime. Severe Weather Europe pritom upozorava da se pojedinačne zime mogu znatno razlikovati od prosjeka ranijih snažnih El Niño godina.