Dramatičan dan za Srbiju u Bruxellesu, akciju predvodi Hrvatska

Srijeda je dramatičan dan za Srbiju u Europskoj uniji: veleposlanici 27 država članica na sastanku Odbora stalnih predstavnika u Vijeću EU u Bruxellesu pred sobom imaju žurni prijedlog Europske komisije kojim se traži da odobre otvaranje pregovaračkog klastera 3, čemu će se, kako neslužbeno doznajemo, među nekoliko država članica usprotiviti i Hrvatska, a u Europskom parlamentu u Strasbourgu bit će izglasano Piculino izvješće o napretku Srbije, koje je vrlo kritično i o kojem je sinoćnja rasprava pokazala da su i vodeći klubovi zastupnika u EP-u protiv Komisijine ideje o otvaranju klastera 3 do kraja ovog mjeseca.

Europski parlament nema nikakav formalni utjecaj na odlučivanje u Vijeću EU, gdje odluku o pristupnim pregovorima donosi 27 država članica jednoglasno, ali poruke koje je europska povjerenica Marta Kos čula u raspravi u EP-u u utorak sigurno nisu na tragu njezinih i Komisijinih poruka o tome kako je Srbija u proteklih nekoliko tjedana ispunila dovoljno uvjeta za novi pomak u pregovorima. Bio bi to prvi pomak nakon četverogodišnje stagnacije tih pregovora. 

– Nakon godina nazadovanja, EU ne smije nagraditi Srbiju na njezinu pristupnom putu na temelju kvazireformi – poručio je Tonino Picula, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i stalni izvjestitelj EP-a za Srbiju. – Srpska vlada samo otvara nove dileme i nove napetosti prema susjedima – dodao je. U raspravi su sudjelovali samo predstavnici klubova zastupnika, a uime europskih pučana govorio je HDZ-ovac Davor Ivo Stier.

– Trebamo biti iskreni: Srbija se neće u skorije vrijeme uskladiti s Europskom unijom jer nema političke volje ni u vlasti ni u opoziciji – rekao je Stier. – Srbija sebe ne vidi kao dio zapada nego provodi nesvrstanu politiku koja je duboko ukorijenjena u društvu i koja je postojala i prije Vučića, a vjerojatno će postojati i nakon njega - dodao je HDZ-ovac u govori uime europskih pučana.

Austrijanac Andreas Schieder govorio je uime kluba zastupnika europskih socijalista: – Svi mi želimo Srbiju, i posebno srpske građane, u Europskoj uniji. Ali na tom putu postoji jedan problem i taj problem ima ime. Aleksandar Vučić. Pod njegovim vodstvom zemlja ide unatrag po pitanju demorakcije, medijskih sloboda, transparentnosti, događa se porast korupcije, ministri nazoče sprovodu u Iranu, i Srbija se često percipira kao proxy Moskve. Moramo ovdje u EP-u izraziti stopostotnu solidarnost sa studentskim pokretom. Iako ne podižu EU-zastavu na prosvjedima, oni očekuju da EU podrži njihove skromne zahtjeve kojima traže da imaju modernu, funkcionalnu državu. Prije no što dođe do izbora, potreban je izborni zakon kako bi ti izbori bili pošteni – rekao je Schieder. 

Od većih klubova zastupnika, jedino su Patrioti za Europu, klub u kojem dominira mađarska stranka Fidesz, bili manje kritični, a više na stajalištu da pretvaranje proširenja u strateški prioritet Europske unije ne može proći bez podupiranja Srbije na njezinu putu prema članstvu u EU. Rumunjski zastupnik Serban-Dimitrie Sturdza, govoreći uime Europskih konzervativaca i reformista (kluba u kojemu od Hrvata sjedi i Stjepo Bartulica), naglasio je da Srbija ne smije rumunjsku manjinu tretirati nametanjem umjetnog naziva Vlasi. “Rumunji su Rumunji, gdje god živjeli”, rekao je, a hrvatsku manjinu u tom kontekstu nije spomenuo.

Uime europskih liberala govorio je Austrijanac Helmut Brandstaetter, poručivši: “Naš je posao reći srpskom narodu: na vašoj smo strani, Srbija treba biti u EU, ali autokraciji nema mjesta ovdje. Srbija da, autokracija ne”! Uime europskih zelenih govorio je Slovenac Vladimir Prebilič, rekavši da “Europski parlament nije neprijatelj srpske nacije i nije prepreka na putu Srbije u EU, nego podržavamo demokraciju i one koji se za nju bore, a trenutačna vlada ne bori se dovoljno za demokraciju”.

Glasanje o Piculinu izvješću predviđeno je danas na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, nakon čega će konferenciju za novinare održati izvjestitelj Tonino Picula. U Bruxellesu za to vrijeme veleposlanici država članica raspravljaju o prijedlogu Europske komisije, utemeljenom na pozitivnom izvješću Komisije o nedavnim postupcima srpskih vlasti, no Hrvatska će, kako neslužbeno doznajemo, ostati na stavu da nije spremna podržati otvaranje klastera 3. Na sličnom stavu, ali možda i s još kritičnijim tonom, stoje i Nizozemska i još neke države članice, tako da bi, unatoč naporima Francuske i Njemačke da se podrži Komisijin prijedlog, bilo omanje čudo da se 27 država članica danas dogovori i podrži otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom. HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier u utorak je u svom govoru u Strasbourgu spomenuo i transakcijsku politiku prema Vučiću, koju imaju neke države članice.

– Vođene ponekad transakcijskom logikom, neke od ključnih država članica pokušavale su promijeniti politiku Beograda. Međutim, do sada nisu uspjele, povećavajući ponekad razinu frustracije na svim stranama. Istodobno, kritičnost Europskog parlamenta, iako iskrena i principijelna, imala je malog učinka na promjenu tijeka događaja – rekao je Stier.