Kad pomislimo na velikog autora stripa Ivicu Bednjanca, na pamet prvo dolaze Osmoškolci, Lastan, Nježni i Durica, likovi uz čije su pustolovine na stranicama \"Modre laste\" odrastale generacije.
Bednjančeva velika produktivnost i želja da uvijek dobro i u duhu s vremenom komunicira s publikom u lakoj čitljivosti njegova rada priskrbili su mu epitet \"pučkog zabavljača\" i autora koji se ponajprije obraća djeci. Ipak, naslijeđe ovog klasika hrvatskog stripa mnogo je veće od najpoznatijih i nikad zaboravljenih dječjih radova.
Puno više od Lastana
Bednjanec je bio samostalni likovni umjetnik, profesor na Grafičkoj školi u Zagrebu, a više od 40 godina kontinuirano je objavljivao stripove, kojima je ujedno bio autor scenarija i crteža. Riječ je o više od 2000 tabli stripa, više od 1000 scenarija i tri knjige stripa. Širinom opusa autorski strip Ivice Bednjanca mogao bi se podijeliti prema tematici po ciklusima na političku satiru, dječji, sportski, povijesni strip..
Posebno je zanimljiv njegov ciklus od tridesetak stripova o hrvatskoj povijesti, koje je crtao dokumentaristički realističnim stilom, često obilazeći lokacije na kojima su se nekoć davno odvijale radnje njegovih priča, kako bi što bolje dočarao krajolik i druge detalje povijesnih događaja.
Danas, dvije godine nakon Bednjančeve smrti, Večernji list sa striparnicom Lastan pokreće ediciju \"Hrvatska povijest u stripu\", kojom će prvi put od osamostaljenja Hrvatske publici vratiti Bednjančeve povijesne radove.
Prva knjiga \"Bitka kod Sigeta\" izlazi već 14. lipnja, a bavi se veličanstvenim srazom vojske Nikole Šubića Zrinskog i Sulejmana I. Velikog, koji je trajao od 6. kolovoza do 8. rujna 1566. godine. Malena utvrda Siget u to je vrijeme bila ključna zapreka turskom nadiranju prema srcu tadašnje Europe – Beču.
No ona je bila i glavni oslonac obrane koja je štitila središnju Hrvatsku od okruživanja sa sjevera i od udarca u lijevi bok i leđa hrvatskoj banskoj vojsci koja se hrabro branila od napada. Prije odlučujuće bitke kod Sigeta Nikola Šubić Zrinski zatražio je od svojih 2500 boraca, koji su mahom bili Hrvati, obećanje poslušnosti i vjernosti do smrti.
Presjekli put k Zagrebu
I zaista, mnogi su izginuli, ali svojom su žrtvom spriječili napredovanje Osmanlija dublje prema Zagrebu i Beču pa se nikad nije ostvario plan u kojem je Zagreb trebao postati glavno uporište Turaka na ovim prostorima. Za vrijeme bitke kod Sigeta iznenada je umro i Sulejman Veličanstveni, a njegova je smrt također zorno prikazana u ovom velikom povijesnom djelu Ivice Bednjanca, koje za samo osam kuna od petka možete kupiti na svim kioscima!