Usvajanje konačne odluke o ulasku Hrvatske u Schengen 1. siječnja 2023. nevjerojatno je postignuće. Takve odluke ne donose se automatizmom ni u mirnijim vremenima, a kamoli u vremenima migrantske krize i rata na europskom kontinentu. Argument da smo morali ući "jer je Hrvatska spremna" pokriva samo jedan pogled na stvar. Drugi pogled je tu bio važniji i trebalo ga je uzeti u obzir te proći kao barijeru. A to je da se ništa u EU ne može širiti na periferiji dok se ne pronađe ponovno stabilnost u srcu, središtu Europske unije.
Zbog toga je i politika proširenja EU godinama ni na nebu ni na zemlji. Zbog toga je i širenje schengenske zone mnogima bilo nezamislivo do prije godinu-dvije, ili do prije mjesec-dva, a mnogim austrijskim političarima nezamislivo je i dandanas. Činjenica da je Hrvatska uspjela odvoziti taj slalom i sretno stigla do cilja, a da su Rumunjska i Bugarska ostale blokirane unatoč zaista velikoj podršci među ostalih 25 zemalja (osim Austrije i Nizozemske), nevjerojatan je ishod. Povoljan za Hrvatsku. Ne baš fer za Rumunjsku i Bugarsku, koje su tu ispale i žrtve svoje geografske pozicije, a Rumunjska i žrtva percipirane povezanosti s Bugarskom, koja je za Schengen možda najmanje spremna i najmanje je radila na tome da se ostvari.
Spremnost ne znači puno ako vas ne žele
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Može se to opravdavati "tehničkim pitanjina" no činjenica je da postoje države prvog,drugog i trećeg reda u EU. Bugare i Rumunje su primili u EU i NATO samo da ih otrgnu ruskom utjecaju. Neki zapodnoeuropski političari su otvoreno govorili ili govore da je širenje EU na Bugarsku i Rumunjsku bilo pogrešno.Vidimo da EU ima problema i sa Poljskom te Mađarskom po nekim pitanjina. Uglavnom postoji ta zapadnaeuropa (prvi red), mitteleuropa i Mediteran drugi) i balkanska tj tu mislim na Bugare i Rumunje.Mi smo između drugog i trečeg reda i to nas je spasilo. Sto mi rece jednom kolega Bugar: " blago vama ,vi ste bili 400 god. Austrougarska.