Gibraltarski tjesnac, koji se nalazi između Europe i Azije, ima dugu povijest plovidbe, ali i sukoba u svojim vodama. Područje se i dalje istražuje pa su tako španjolski arheolozi identificirali 151 podvodno arheološko nalazište, uključujući 124 brodoloma, u Gibraltarskom zaljevu između 2020. i 2023. godine. Brodolomi, kako je utvrđeno, potječu iz različitih razdoblja i civilizacija, a njihovo otkriće, prema istraživačima, potvrđuje važnost zaljeva kao pomorskog središta regionalnog i globalnog značaja, prenosi CNN.
Iako se većina olupina odnosi na noviju povijest, istraživači su pronašli i neke vrlo zanimljive te dosad neviđene brodolome, rekao je vodeći istraživač Felipe Cerezo Andreo, profesor na Sveučilištu u Cádizu. Najstariji nalaz bio je brodolom iz 5. stoljeća prije Krista, rekao je Andreo, dodajući da je brod vjerojatno prevozio riblji umak proizveden u gradu Cádizu kroz Sredozemlje. Istraživači su, također, identificirali olupine iz vremena početka Drugog svjetskog rata, uključujući ostatke tzv. Maiale, vrste podmornice koju je talijanska mornarica koristila za napade.
Istraživači prije nisu imali arheološku dokumentaciju za većinu olupina, s obzirom na to da su prije 2019. godine na tom području bila poznata samo četiri podvodna arheološka nalazišta, od kojih se samo jedno moglo smatrati rezultatom brodoloma. Klimatske promjene, istaknuo je Andreo, utječu na morske struje i kretanje sedimenata, a to uzrokuje otkrivanje svih tih brodoloma.
Istraživači žele proučiti i zaštititi nalazišta, a do sada su tek "zagrebali površinu". Andreo vjeruje da se u dubinama zaljeva nalaze arheološki ostaci još iz pretpovijesnih vremena, a istraživači planiraju buduće projekte usredotočiti na detaljno proučavanje svakog brodoloma i većih dubina.