Raketni pojačivač koji je već sedam puta letio u svemir i vraćao se na Zemlju prošlog je tjedna prije zore u orbitu ponio povjerljivi američki špijunski satelit. Riječ je o najnovijoj, ali i jednoj od najmanje javno eksponiranih misija u sklopu kampanje lansiranja koju američki Nacionalni ured za izviđanje provodi tempom kakav ta agencija dosad nije pokušala ostvariti. SpaceX je za Nacionalni ured za izviđanje, poznat pod kraticom NRO, lansirao misiju NROL-95 raketom Falcon 9, izvijestio je DefPost i Defence Blog pozivajući se na podatke SpaceX-a i NRO-a. Raketa je poletjela 30. srpnja 2026. u 3.10 sati po lokalnom vremenu s lansirnog kompleksa 40 u bazi svemirskih snaga Cape Canaveral na Floridi. Misija je provedena u suradnji sa zapovjedništvom američkih Svemirskih snaga, odnosno postrojbama System Delta 80 i Space Launch Delta 45, koje koordiniraju lansiranja povezana s nacionalnom sigurnošću s floridske Svemirske obale. Nacionalni ured za izviđanje američka je vladina agencija odgovorna za razvoj, lansiranje i upravljanje flotom obavještajnih i izviđačkih satelita, poznatih i kao špijunski sateliti.
Oni vojnim zapovjednicima, široj obavještajnoj zajednici i civilnim službama koje reagiraju na prirodne katastrofe osiguravaju satelitske snimke te podatke prikupljene presretanjem i analizom signala. Pojačivač koji je NROL-95 ponio u orbitu izveo je svoj sedmi let, što je rekord u ponovnoj upotrebi upravo tog primjerka. Prethodno je sudjelovao u lansiranju satelita KF-01, misije IMAP za proučavanje Sunčeva vjetra, povjerljivog tereta NROL-77, navigacijskog satelita GPS III-9, teretne misije CRS-34 prema Međunarodnoj svemirskoj postaji te jedne misije Starlinka. Nakon odvajanja stupnjeva pojačivač se vratio na Zemlju i sletio u zonu Landing Zone 2 u bazi Cape Canaveral. Takva slijetanja dio su sada već rutinske prakse SpaceX-a, koji prve stupnjeve raketa vraća na Zemlju i ponovno koristi, umjesto da ih nakon jednog leta odbaci. Ta je mogućnost znatno smanjila troškove dolaska u orbitu u usporedbi s tradicionalnim jednokratnim raketama.
NROL-95 četvrta je NRO-ova svemirska misija povezana s nacionalnom sigurnošću u 2026. godini. Prethodile su joj misije NROL-105 u siječnju, NROL-172 u svibnju i NROL-179 u lipnju. Ubrzani ritam lansiranja izravno je povezan s onime što agencija naziva inicijativom proliferirane arhitekture. Ta inicijativa predstavlja temeljit zaokret u načinu na koji su američki špijunski sateliti tradicionalno funkcionirali. Desetljećima su američki izviđački sateliti građeni kao golemi, iznimno skupi i pojedinačno nezamjenjivi svemirski uređaji. Gubitak samo jednog takvog satelita zbog kvara ili neprijateljskog djelovanja mogao je stvoriti ozbiljnu prazninu u američkom obavještajnom nadzoru. Nova proliferirana arhitektura umjesto toga podrazumijeva raspoređivanje većeg broja manjih i jeftinijih satelita u više orbitalnih ravnina. Takav pristup osmišljen je kako bi se uklonile pojedinačne kritične točke sustava i omogućilo da cijela konstelacija nastavi raditi čak i ako neki sateliti budu izgubljeni.
Istodobno omogućuje češće prelijetanje iznad bilo koje lokacije na Zemlji i bržu dostavu obavještajnih podataka vojsci i obavještajnim službama. NRO je ozbiljnije započeo tu promjenu 22. svibnja 2024., lansiranjem prve misije proliferirane arhitekture NROL-146, a od tada kontinuirano širi satelitsku konstelaciju. Kada je u svibnju 2026. lansiran NROL-172, agencija je potvrdila da je riječ o trinaestom lansiranju u okviru te inicijative. NROL-95 nastavlja širenje sustava u drugoj godini njegova ubrzanog razvoja. Prema podacima koje je objavio sam NRO, rastuća konstelacija do travnja 2025. premašila je broj od 150 satelita. Agencija navodi da mreža podržava niz različitih misija, među kojima je i praćenje pokretnih ciljeva na tlu. Riječ je o sposobnosti praćenja vozila i drugih objekata koji se kreću po površini Zemlje iz orbite. Ti se podaci izravno uključuju u širi svemirski sustav senzora i određivanja ciljeva koji služi američkoj obavještajnoj zajednici i Ministarstvu rata.
Većina informacija o tome što je NROL-95 zapravo ponio u orbitu namjerno je skrivena od javnosti, što je u skladu s načinom na koji NRO postupa sa svim misijama u toj kampanji. Agencija redovito odbija objaviti broj lansiranih satelita, njihove konkretne sposobnosti ili precizne orbitalne parametre pojedinih misija proliferirane arhitekture. Ta razina tajnosti održava se unatoč tome što su sama lansiranja, rakete, lansirne lokacije i slijetanja pojačivača potpuno vidljivi javnosti. Kombinacija povjerljivih tereta na raketama čija lansiranja i slijetanja svatko može pratiti odražava svjesnu odluku NRO-a da vidljivi tehnički dio tih misija postane gotovo rutinski, dok njihova stvarna obavještajna vrijednost ostaje potpuno skrivena iza oznake tajnosti. Nijedan javno objavljen podatak s lansiranja, uključujući točno vrijeme, povijest letova pojačivača ili zonu slijetanja, ne daje odgovor na jedino pitanje koje je sa strateškog stajališta zaista važno. To je pitanje što će NROL-95 zapravo promatrati, pratiti ili presretati nakon što zauzme svoju operativnu orbitu. Odgovor na to pitanje javnost vjerojatno nikada neće dobiti, barem ne službenim putem, a upravo tako Nacionalni ured za izviđanje i namjerava zadržati stvari.