Kolumna

Simbolika je htjela da kršćani, muslimani i Židovi blagdane dočekuju zajedno

Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Simbolika je htjela da kršćani, muslimani i Židovi blagdane dočekuju zajedno
03.04.2025.
u 09:47
Zajednički Uskrs ove godine sa svoje strane pokazuje apsurde kalendarske tvrdokornosti, jer kršćani mogu mirne duše dogovoriti zajednički datum slavljenja Uskrsa a da jedni drugima ne zadiru u dogmatska ili teološka pitanja. Tu su temu otvorili još lani papa Franjo i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I., ali nitko drugi za nju nije imao sluha, a k tome se i papa Franjo početkom ove godine teško razbolio.

I ove je godine muftija zagrebački Aziz ef. Hasanović na kraju ramazana i uoči Ramazanskog bajrama pozvao brojne prijatelje nemuslimane na već tradicionalni ramazanski iftar i bajramsko druženje u Zagrebačkoj džamiji. Tu se ne radi samo o gesti, nego je poruka duboka i trajna. Zajedništvu ništa ne može stvoriti prepreku i ništa ga ne može smesti ako je iskreno i obostrano.

Ponekad toga nismo svjesni, pa kao da nam vrijeme samo po sebi odluči poslati simboličnu znakovitost te važnosti. Primjerice, ove su se godine isprepleli blagdani kršćanstva, islama i židovstva. Dogodilo se da su isto vrijeme npr. postili i kršćani i muslimani. Muslimanima je ramazanski post počeo 1. ožujka, a katolicima korizmeni 5. ožujka na Čistu srijedu. Muslimani su svoj post završili 30. ožujka, dok će katolici svoj nastaviti sve do Uskrsa 20. travnja. I koji se ove godine slavi iste nedjelje kad i Uskrs prema julijanskom kalendaru. S time da je veliki uskrsni post kod pravoslavaca počeo 15. ožujka. Radi se, dakle, o samo nekoliko dana razlike kad su vjernici tih velikih vjerskih zajednica stvorili ne samo simbolično, nego i stvarno zajedništvo u postu, pokori i dobrim djelima kako bi s jedne strane dotaknuli metafizički smisao vlastita života, ali i s druge bili bolji ljudi i prema sebi i prema drugima.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

REDATELJ 'RADIO DUBRAVE' KREŠIMIR DOLENČIĆ

Dubrava nikad nije bila najopasniji dio Zagreba. Baš obratno. A danas izgleda bolje od centra

Kazališni redatelj koji iza sebe ima 139 predstava i više od tri stotine drugih projekata prije desetak dana imao je premijeru mjuzikla "Radio Dubrava". "Stari i poznati hitovi Prljavaca ionako drže vodu kao da su napisani danas, a nove pjesme su fantastično legle i postat će novi hitovi. Radili smo iz srca i duše, iskreno. Želio sam ispričati tu priču o svojem gradu, o Hrvatskoj, o sebi", kaže Krešimir Dolenčić



Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.