Seizmološka služba: Riječ je o normalnoj seizmičkoj aktivnosti

Potres jačine 3,2 stupnja po Richteru uznemirio je u nedjelju oko 20.30 sati Siščane. Iako je sam udar kratko trajao, dio Siščana izišao je na ulice iz svojih kuća i stanova. Bio je to treći potres koji se osjetio na sisačkom području u zadnjih mjesec dana.

Prvi je 27. ožujka oko 23 sata bio jačine 2,4 Richtera, drugi oko četiri ujutro, 6. travnja, 2,5 Richtera, a ovaj posljednji bio je najjači. Epicentar je svima bio na otprilike pet kilometra jugoistočno od Siska, a hipocentar prilično plitko – na samo dva kilometra dubine.

– Nije to ništa posebno u seizmološkom smislu. Nisu na sisačkom području prečesti potresi, no kako ono pripada pokupskom epicentralnom području ovi posljednji smatraju se normalnom seizmičkom aktivnošću i ne predstavljaju predznak ili uvod u nešto drugo. Jest neugodno, no ništa čudno. Prema Mercallijevoj skali potres se osjetio intenzitetom četvrtog stupnja, što je dovoljna jačina da ljudi zbog toga iziđu van iz svojih kuća, no štete ne bi trebalo biti – rekao je seizmograf Vlado Kuk, dodavši da do jučer popodne nisu dobili dojava o štetama. Iako potres nije bio tako jak po Richterovoj skali, on se ipak jako osjetio.

– Hipocentar je bio plitko. Što je on plići – u epicentru je potresa jači osjećaj. Efekt mu je jači, objašnjava Kuk činjenicu da ista jačina po Richteru ne mora značiti uvijek isti osjet potresa na površini.

Treslo se i 2008. i 2009.

Prije ove serije potresa, slične jačine bili su oni iz listopada 2009 te kolovoza 2008. godine kada je epicentar bio ipak nešto južnije, 15-ak kilometara udaljen od Siska.

Najgori potres, koji bliža povijest Siska pamti, dogodio se 8. listopada 1909. godine. Epicentar je bio na području Pokupskog, gdje se osjetio jačinom osmog stupnja po Mercallijevoj ljestvici. Izazvao je velike materijalne štete na pokupskom području, te znatne na sisačkom i zagrebačkom području.

Pokupski potres dogodio se 8. listopada 1909. godine, a u epicentru se osjetio snagom od oko šestog stupnja Richterove skale, koja je uvedena nekoliko desetljeća kasnije. Uz taj potres, tijekom 1909. i 1910. godine ovo je područje pogodilo još pet jakih podrhtavanja tla. Iako je epicentar bio u Pokupskom, najjači potres nanio je mnogo štete u Sisku. Srušeni su brojni dimnjaci, oštećeni krovovi, a znatno je bila oštećena i župna crkva Svetog Križa. Glavno ulazno pročelje je u cijelosti bilo srušeno. Pokupski potres ostavio je traga i u znanosti jer je na temelju njegova proučavanja Andrija Mohorovičić otkrio tzv. Mohorovičićev diskontinuitet.