Saudijska Arabija predstavila Hegru, bratski grad Petre

Saudijska Arabija predstavila je Hegru – arheološko nalazište koje otkriva još detalja o tajnovitom carstvu koje je nekada ondje postojalo, a sinonim za njega puno je poznatiji bratski grad Petra u Jordanu, jedna od najspektakularnijih povijesnih lokacija u svijetu.

Netaknut dva tisućljeća

Hegra je grad koji se nalazi u saudijskoj pustinji, praktički je netaknut gotovo dvije tisuće godina. Do sada lokacija nije bila otvorena za turiste, a saudijske vlasti sada su prvi puta dopustile njihov dolazak na mjesto koje po svemu nalikuje na Petru. I ovo je grad uklesan u stijenu, nalazi se nekoliko stotina kilometara daleko od Petre, a riječ je o drugom gradu u nekadašnjem Nabatejskom Kraljevstvu.

Za razliku od Petre, Hegra je praktički neistražena i mogla bi otkriti ključne činjenice o nekadašnjem carstvu koje se prostiralo na tom području. Razlog zašto je Saudijska Arabija konačno odlučila pustiti turiste i istraživače unutar svojih inače kontroliranih granica prilično je jasan, jer to bliskoistočno kraljevstvo svim silama nastoji smanjiti utjecaj svojeg gospodarstva kad je riječ o nafti. Još je 2016. godine princ Mohammed bin Salman objavio plan koji bi do 2030. godine trebao transformirati Saudijsku Arabiju u globalno središte za trgovinu i turizam, koje bi povezivalo Afriku, Aziju i Europu. Otkrivanje Hegre javnosti jedan je od koraka u tom velikom planu. Američki Smithsonian napominje da je još u rujnu prošle godine Saudijska Arabija uvela turističke vize, a Hegra bi mogla biti dobar razlog da mnogi zatraže takvu vizu. Saudijci se nadaju da će se broj turista koji žele vidjeti njihov grad u stijeni barem približiti onome koji se bilježi kad je riječ o posjetima Petri, a to je milijun turista godišnje.

Dakle, za Hegru je do sada znalo jako malo ljudi u cijelom svijetu, a kako će se ona postupno istraživati, treba se nadati da će otkriti tajne o carstvu koje ju je sagradilo.

Nabatejci su jedna od najintrigantnijih civilizacija u povijesti o kojoj se malo zna. A ono što se zna jest to da su bili nomadi koji su lutali pustinjom, s vremenom postali vješti trgovci koji su kontrolirali puteve kojima su prolazili tamjan i začini, od Arapskog poluotoka sve do Sredozemlja, ali i Egipta, Sirije i Mezopotamije. Nabatejci su se trgovinom tim proizvodima obogatili. Njihovo je carstvo raslo od 4. st. p. n. e. pa sve do 1. stoljeća, kada dolaze Rimljani i svom carstvu pripajaju njihov veliki teritorij, koji je obuhvaćao današnji Jordan, Sinajski poluotok, dijelove Saudijske Arabije, Izraela i Sirije. Stoga je njihovo ime postupno padalo u zaborav. I Petra je nanovo otkrivena tek 1812. godine u istraživanjima Švicarca Johanna Ludwiga Burchardta, iako su lokalni Beduini stoljećima živjeli u njezinim pećinama i grobnicama. No svijet je doista upoznao Petru tek s filmom “Indiana Jones i posljednji križarski pohod” iz 1989. godine. Problem je, naime, što o Nabatejcima praktički nema originalnih izvora. Postoje tek zapisi Grka, Rimljana i Egipćana.

Grad pretvaran u nekropolu

Izgleda da je i Hegra bila poput Petre, veliki grad postupno pretvaran u nekropolu. Ono što se danas može vidjeti većinom su grobnice, a sve ostalo tek čeka na iskapanje ili je jednostavno nestalo pod naslagama pijeska. Zapisana nabatejska imena su rijetkost, a upravo se iznad grobnica u Hegri nalazi nekoliko napisa koji Nabatejce spominju. Iako je do sada nabrojeno 111 grobnica, znatno manje od 600 koliko ih ima u Petri, istraživanja o Nabatejcima tek počinju. I bit će uzbudljivo jer bili su izuzetno napredni, poznavali su arhitekturu i hidrauliku. Neki tvrde da oni čak i nisu bili narod nego vladajuća klasa koja je upravljala carstvom mnogih naroda.