Koliko se god zima poigrava natprosječnom toplinom voćari i rasadničari ipak očekuju hladne šokove. Kalendar međutim a i prvi prirodni dojavljivači nove sezone, lješnjaci i grlice, širom su otvorili vrata rasadnika. Iskusniji voćari sadili su i tijekom zime gdje tlo nije bilo smrznuto, a ako je dovoljno toplo korijen raste i može „profitirati“ jednu cijelu sezonu. Najgora je greška kasniti sa sadnjom, sadnice su tada probrane i u trapu iscrpljene, a nagli dolazak topline nakon sadnje nanosi trajne štete.
Podneblje smo s bogatstvom autohtonih podloga i vrsta no vlasnici okućnica i obiteljskih voćnjaka uvijek žele imati i nešto posebno, a što je prihvatljivo za naše krajeve treba pitati kompetentne stručnjake. Uvozu, reklamama i lijepim sličicama i etiketama treba prilaziti s punom odgovornošću.
Tako već u susjedstvu imamo pravu pošast vinske mušice suzuki koja uništava koštičavo i bobičasto voće za same berbe.
Dosta toga modificira sam čovjek, poput bagginga (etioliranja) plodova jabuka. Kontroliranjem svjetla djeluje se na pigment što nekim metodama nije dopušteno, napominje prof.dr. Zlatko Čmelik…volite li za Uskrs jednodnevne piliće posprejane lakom, ili kad bi mogli prozrijeti sv.Valentina, sigurno ne bi dopustio protuprirodnu ljubav, „plastične“ jabuke ili plastične gaćice kao poklon.
Promjene nastaju i prirodno. Zbog bolesti oraha sade se velike količine lješnjaka, kaže diplomirana inženjerka agronomije, iskusna rasadničarka Gordana Paprić iz Kerestinca, te kao i drugi ozbiljni rasadnici (Car, Šporčić; Ivković) upozorava da voćnjak nije galanterijska nego višegodišnja proizvodnja. Zato i Čmelik smatra da će se u prividno manjoj sadnji postizati bolji dohoci.