Nakon što je Bijela kuća potvrdila da je privremeno zaustavila isporuku određenog oružja Ukrajini, Kijev je izrazio zabrinutost da bi takav potez mogao ozbiljno ugroziti njegovu obranu i osnažiti Rusiju da nastavi agresiju bez diplomatskog pritiska. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je kako je odluka donesena "u interesu Sjedinjenih Država", nakon revizije Ministarstva obrane o američkoj vojnoj pomoći drugim državama. Prema informacijama koje prenose NBC i Politico, pauza se odnosi na pošiljke ključnog streljiva, uključujući presretače za Patriot sustave, haubičke granate, rakete i bacače granata, piše BBC.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo pozvavši američkog diplomatskog predstavnika u Kijevu na hitne konzultacije. "Svako odgađanje ili odugovlačenje u podršci ukrajinskim obrambenim sposobnostima samo potiče agresora da nastavi rat i teror, umjesto da traži mir", stoji u priopćenju ministarstva. Ministarstvo obrane Ukrajine tvrdi da nije dobilo službenu obavijest o prekidu isporuka, ali priznaje kako su američke zalihe iscrpljene, što Pentagon navodi kao glavni razlog za pauzu. "Put prema okončanju rata vodi kroz dosljedan i zajednički pritisak na agresora", poručili su iz ukrajinskog resora obrane.
Prema riječima Fedira Venislavskog, člana parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i obranu, ova je odluka "bolna i vrlo neugodna", posebno u trenutku kada Rusija intenzivira raketne i dron napade. U jednom od najsnažnijih napada od početka invazije, Rusija je prošlog vikenda lansirala više od 500 projektila na ukrajinske gradove. Vojni analitičari upozoravaju da bi prekid isporuka preciznog oružja mogao znatno umanjiti sposobnost Ukrajine da gađa ruske ciljeve duboko iza linije bojišta. "Ova odluka će koštati ukrajinske živote i teritorij", rekao je Jack Watling iz britanskog obrambenog instituta RUSI.
S druge strane, Kremlj je pozdravio američku odluku. "Što manje oružja Ukrajina prima, to je bliži kraj specijalne vojne operacije", izjavio je glasnogovornik Dmitrij Peskov. Podsjetimo, predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno je na summitu NATO-a u Nizozemskoj razgovarao s Volodimirom Zelenskim o mogućoj dodatnoj isporuci Patriot sustava. Iako je nakratko pauzirao vojnu pomoć odobrenu za vrijeme administracije Joea Bidena, ta je pomoć kasnije ipak nastavljena. U travnju je potpisan sporazum kojim Ukrajina SAD-u omogućuje pristup svojim rudnim bogatstvima u zamjenu za daljnju vojnu potporu.
No, budućnost pomoći ostaje neizvjesna. I dok su europske zemlje dosad poslale milijarde eura vojne opreme, iz nekih političkih krugova u Europi sve se više čuju poruke opreza. Češki predsjednik Petr Pavel, inače čvrsti pristaša Ukrajine, upozorio je da ne može jamčiti nastavak vojne pomoći jer ona ovisi o rezultatima predstojećih izbora u njegovoj zemlji.
Istovremeno, Rusija nastavlja s teritorijalnim napredovanjem. Moskva tvrdi da je u potpunosti preuzela kontrolu nad regijom Luhansk i dijelovima jugoistočne regije Dnipropetrovsk, a prošli je mjesec Vladimir Putin izjavio kako "smatra da su Rusi i Ukrajinci jedan narod" te da je "cijela Ukrajina zapravo naša". Dok diplomatski napori stagniraju, sukob na terenu eskalira. Ukrajina je u utorak izvela napad na rusku vojnu tvornicu dronova i radara u Izhevsku, duboko unutar ruskog teritorija, više od 1.000 kilometara od granice.
Samo slijepac ne vidi kako je Trump Putinov igrač.