Bulj: Pa ništa što je za narod - ne prolazi

U Saboru se danas glasalo o 29 prijedloga izmjena i dopuna zakona, zaključaka, izvješća, saborskog poslovnika i jednom imenovanju i razrješenju, od čega je njih 12 odbijeno jer su dolazili iz redova oporbe, uključujući i svih osam prijedloga zakonskih izmjena i dopuna koje je predložio Mostov Božo Petrov (o Ovršnom zakonu, Općem poreznom zakonu, zakonima o porezu na dobit, na dohodak i na dodanu vrijednost, kao i zakonima o članarinama u turističkim zajednicama, rodiljnim i roditeljskim potporama i Hrvatskoj gospodarskoj komori). A kako potom nije prošao ni Mostov prijedlog zaključka o uvođenju bankovnih kartica za blokirane građane tijekom trajanja epidemije koronavirusom, Mostov Miro Bulj je u jednom trenutku glasno prokomentirao: "Pa ništa što je za narod - ne prolazi".

Također, od ukupno 12 predloženih amandmana, prihvaćena su samo četiri, i to tri od Odbora za zakonodavstvo i jedan SDP-ov koji se odnosio na izmjene Poslovnika u radu Sabora. Svi ostali oporbeni amandmanu su odbijeni.   

Današnjim glasanjem u Saboru tako se prihvatilo izmjene i dopune zakona kojima se zaustavljaju ovrhe na plaćama i mirovinama građana te povećava prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna.

Kako je prethodno pojasnio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusom (koji je na kraju donesen jednoglasno, sa 123 glasa "za") cilj je zaustaviti ovršne postupke u vrijeme posebnih okolnosti.

- Zbog istih se razloga ovrhe ne vode na sudovima, ni pred javnim bilježnicima, niti putem Fine. Jedine nepokrivene ostale su ovrhe na stalnim primanjima, plaći i mirovinama, a ovim zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima - pojasnio je Bošnjaković. Spomenuti zakon na snagu stupa po objavi u Narodnim novinama, a njime je utvrđeno i da za vrijeme dok traje epidemija ne teku zatezne kamate u ovršnim i stečajnim postupcima.

Na ovaj je Zakon bilo najviše amandmana, njih devet. Prihvaćena su samo dva, ona Odbora za zakonodavstvo, dok su svi ostali oporbeni amandmani SDP-a, Mire Bulja i Gorana Aleksića odbijeni. 

Glasanjem o dopunama dvaju zakona vezanim uz strance i državljane država članica Europskog gospodarskog prostora, a sve kako bi se smanjili socijalni kontakti u policijskim postajama gdje se provode upravni postupci, Sabor je omogućio da se strancima produlji važenje dozvola boravka do 30 dana od dana prestanka epidemije. To se odnosi na podnošenje zahtjeva za produženje privremenog boravka, za izdavanje dozvole boravka (iskaznice), za zamjenu dozvole boravka zbog proteka roka važenja, zbog promjene podatka, oštećenja...

Sabor je danas izglasao i izmjenu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju čime je povećan prihodovni cenzusa za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Tako sad pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna imaju oni čiji mjesečni prihodovni cenzus po članu obitelji ne prelazi 1563 kune, odnosno 2000 kuna za samce. Vlada je taj prijedlog zakonske izmjene obrazložila time da će se tako poboljšati položaj umirovljenika jer je u proteklim godinama dio umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Vlada je pritom iznijela procjenu da će tom izmjenom dodatnih 200 tisuća osiguranika ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, pa će trebati dodatno izdvojiti čak 160 milijuna kuna.

Uoči samog glasanja o toj zakonskoj izmjeni povela se i najdulja rasprava u kojoj je GLAS-ova Anka Mrak Taritaš ustvrdila da je to "nije korona-zakon, već predizborni zakon vladajućih", dodavši kako se prije, kada je GLAS iznosio svoja dva zakonska prijedloga, tvrdilo da novca nema, dok se sad kao "čarobnim štapićem novac odjednom našao". 

- Kolege zastupnici, ako glasate za ovu zakonsku izmjenu bit ćete suočeni s jednom velikom obmanom. Ova će se zakonska izmjena koju predlaže Vlada odnositi samo na 15 tisuća građana, a ne na 200 tisuća. I to će koštati 13 milijuna kuna, a ne 160 milijuna kuna, kako tvrdi Vlada. To je diletantski napisan zakon. To su laži, obmane i jeftino kupovanje glasova umirovljenika. Zato pozivam zastupnike da imaju savjesti i to ne podrže - apelirao je žestoko HSU-ov Silvano Hrelja uoči glasanja. I Mirando Mrsić je potom ustvrdio da se radi o "korona-profiterskom zakonu". 

- Ovo je laž, obmana kojom se želi kupiti umirovljenike. Novca očito ima u proračunu, iako je nama rečeno da ga nema. Ne radi se ovdje o 200 tisuća ljudi, nego o njih tek 15-20 tisuća. Umirovljenici, nemojte podleći jeftinom populizmu. Ne dajte da vas HDZ kupi za 40 kuna - poručio je Mrsić. No, unatoč ovakvim oporbenim tvrdnjama i apelima, saborska je većina spomenuti zakon donijela sa 79 glasova, dok je 24 zastupnika i zastupnica bilo protiv, a 11 suzdržano. 

Na dnevnom redu današnjeg glasanja našle su se i izmjene Poslovnika o radu Sabora čime je uređen poseban način rada za vrijeme trajanja epidemije koronavirusom. Promjena se odnosi na određivanje broja zastupnika koji za trajanja zaraze mogu biti u sabornici. Zapravo, odsad će broj zastupnika i zastupnica u sabornici ovisiti o proporcionalnoj zastupljenosti klubova i broju njihovih zastupnika.

Primjenjuje se model koji vrijedi za "aktualno prijepodne" kada se broj članova kluba dijeli s četiri. Svaki klub ima pravo na najmanje jednog zastupnika u sabornici, a veći klubovi na veći broj zastupnika. Tako će od sada, umjesto 28 zastupnika i zastupnica (po dva iz svakog kluba), moći biti 40 zastupnika, što znači da će se mjere zaštite od zaraze moći i dalje provoditi. Usto, zastupnici će u raspravi moći govoriti najdulje pet minuta, predstavnici klubova 10 minuta, a predstavnici predlagatelja 20 minuta. Uređeno je i to da se sjednice saborskih odbora mogu održavati elektroničkim putem, odnosno audio ili videokonferencijskim putem. Osim u sabornici, glasanje se može organizirati i u više prostorija izvan nje, elektroničkim putem ili dizanjem ruke, što je praksa po kojoj se glasalo i danas i prije Uskrsa. 

Naime, zastupnici i zastupnice i danas su tijekom glasanja bili raspoređeni u tri dvorane - u velikoj sabornici, u Maloj vijećnici i dvorani bana Josipa Jelačića, te su glasali elektronički i ručno, a glasovi su se na kraju zbrajali.