Kolumna

S američkim izumom otišli smo korak dalje, outsourceali smo i rađanje

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
S američkim izumom otišli smo korak dalje, outsourceali smo i rađanje
19.01.2024.
u 13:30
Surogatstvo je, da uz novčanu naknadu, neka žena zatrudni s djetetom s kojim može, a i ne mora biti genetski povezana te ga po rođenju da strancima, s kojima dijete može, ali i ne mora biti u krvnom srodstvu

Ima nešto dosljedno hrvatsko u tome što je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zatražila da hrvatski pravni sustav prizna surogatstvo. Kupi li u inozemstvu netko s hrvatskim državljanstvom dijete, bilo par bilo pojedinac, po prijedlogu pravobraniteljice može ga u matičnim knjigama upisati kao svoje. Surogatstvo je upravo to – da uz novčanu naknadu neka žena zatrudni s djetetom s kojim može, a i ne mora biti genetski povezana te ga po rođenju da strancima, s kojima dijete može, ali i ne mora biti u krvnom srodstvu.

Njezin je apel čudan ako znamo da je Europski parlament 6. listopada 2023. izglasao da se surogat-majčinstvo ubraja u zločine trgovine ljudima. Glasanje je potaknulo zajedničko povjerenstvo za prava žena i građanske slobode, a osim surogat-majčinstva, u svrhu reproduktivnog iskorištavanja, kao trgovina ljudima obilježeni su i nezakonito posvajanje i prisilni brak. Nezakonitog posvajanja sjećamo se kao glavne teme prošle godine – skandal s petljanjem Hrvata po Zambiji zataškan je, iako su mediji posve razotkrili sve etape tog nelegalnog lanca, od kongoanskog sirotišta i zambijskog aerodroma do hrvatske socijalne službe i zagorskog suda. I opet ništa, ilegalno dovedena djeca dobila su hrvatske dokumente i nestala ispod radara. Odakle sada želja pravobraniteljice da se normalizira nešto što je prokazano kao trafficking?

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 2

MA
marinalučica
17:09 19.01.2024.

Jesu li komentari dopušteni?