Rusija je putem postsovjetskih kriminalnih mreža ponudila 20 milijuna američkih dolara nagrade za informacije koje bi mogle pomoći u pronalasku Roberta "Magyara" Brovdija, zapovjednika ukrajinskih Snaga za besposadne sustave. Kako navode Snage za besposadne sustave, Kremlj je Brovdija zbog učinkovitosti ukrajinskih dronova označio kao jednu od glavnih meta za likvidaciju. Ruski sudovi osudili su ga u odsutnosti zbog optužbi za terorizam povezanih s ukrajinskim vojnim operacijama te mu izrekli višedesetljetnu zatvorsku kaznu. Zbog ozbiljne prijetnje njegovu životu, Brovdi i njegovi pripadnici moraju se pridržavati strogih sigurnosnih mjera. Novinari Wall Street Journala koji su posjetili tajno zapovjedno mjesto morali su telefone prebaciti u zrakoplovni način rada, a potom ih staviti u Faradayeve vrećice koje blokiraju Wi-Fi, mobilni signal, Bluetooth i GPS. Na tajnu lokaciju prevezeni su vozilima zatamnjenih stakala kako bi se prikrila ruta.
U zapovjednom centru Snaga za besposadne sustave novinari su dobili uvid u način na koji ukrajinske snage koriste dronove i podatke s bojišta. Brovdi smatra da Ukrajina, unatoč manjem broju vojnika i slabijim gospodarskim kapacitetima u odnosu na Rusiju, prednost može ostvariti modernizacijom i fleksibilnijim načinom djelovanja. "Mala moderna ukrajinska vojska pobjeđuje nad starim sovjetskim sustavom koji je bio u Ukrajini", rekao je Brovdi, objašnjavajući da je uključivanje civila u vojnu strukturu ukrajinske snage učinilo pokretljivijima. Prije početka rata bio je uspješan međunarodni trgovac žitaricama, a danas, kako navodi WSJ, u vođenju svojih postrojbi primjenjuje "poslovno orijentiran pristup". Brovdi smatra da je rat prije svega "stvar matematike, pravilnog planiranja, dobrog korištenja snaga" i trošenja "što manjeg dijela proračuna".
Istodobno upozorava na probleme zapadnih vojski, među kojima izdvaja birokratsku tromost koja može usporiti donošenje odluka, inovacije i prilagodbu novim vrstama prijetnji. Kao primjer navodi sve veću uporabu dronova, ističući da Europa nije uvijek uspješna u njihovom otkrivanju u blizini osjetljivih vojnih lokacija i kritične infrastrukture. "Nešto se temeljno promijenilo u pogledu prijetnje, a to zahtijeva institucionalne promjene u zapadnim vojskama", smatra Brovdi. Prema njegovu mišljenju, fokus ne bi trebao biti samo na nabavi najboljeg pojedinačnog drona, već na stvaranju sustava u kojem različite tehnologije mogu zajedno učinkovito funkcionirati. "U Ukrajini se usavršava simfonija, a našim partnerima podučavamo note", kaže bojnik Brovdi. "Mogli bismo im dati cijelu simfoniju, ali oni je ne bi mogli cijeniti jer traže najbolji dron". Umjesto skupog i sporog razvoja pojedinačnih sustava, Brovdi zagovara stvaranje šireg tehnološkog sustava.
"Zadatak je izgraditi ekosustav", poručuje, misleći pritom na kombinaciju jeftinih, ali dovoljno učinkovitih dronova i drugih tehnologija koje se mogu brzo prilagođavati potrebama na bojištu. Takav pristup novinarima je pokazao u zapovjednom centru postrojbe Magyarove ptice, koja je pod njegovim vodstvom od male skupine teritorijalne obrane prerasla u 414. zasebnu brigadu za besposadne sustave. Zbog učinkovitosti svojih operacija postrojba je postala jedna od meta ruskih snaga. Sigurnosne mjere posebno su stroge. Prije dolaska na tajnu lokaciju novinari su morali isključiti usluge lokacije na telefonima i uključiti zrakoplovni način rada. Na ulazu u zapovjedni centar nalaze se imena 79 pripadnika Magyarovih ptica koji su poginuli od početka rata. Brovdi pritom prati i omjer gubitaka na bojištu. Na dan razgovora, njegove su snage, prema njegovim podacima, ubile ili ranile 656 ruskih vojnika na svakog svog poginulog pripadnika.
"Ne mislim da je taj omjer dovoljno dobar", rekao je Brovdi. Zapovjedni centar, prema opisu novinara, podsjeća na spoj NASA-inog kontrolnog centra i umjetničke galerije. Na zidovima se nalaze djela iz Brovdijeve privatne zbirke, uključujući radove ukrajinskih umjetnika Anatolija Krivolapa i Marije Primachenko. Ukrajinsko bojište danas više nije klasična linija razdvajanja. Riječ je o pojasu širokom između 30 i 35 milja, koji se opisuje kao zona uništenja. U njoj se manje skupine ruskih i ukrajinskih vojnika bore uz pomoć dronova, zauzimaju položaje i pokušavaju ih obraniti. Izvidnički i napadački dronovi istodobno omogućuju prijenos videosnimki u stvarnom vremenu. Upravo takav način ratovanja pokazuje koliko se uloga dronova promijenila u odnosu na početak rata. Jedan od ključnih alata ukrajinskih snaga je sustav za upravljanje bojištem Delta. Bivši tajnik američke kopnene vojske Dan Driscoll u svibnju je američkom Senatu opisao njegove mogućnosti.
"U potpunosti integrira svaki pojedini dron, svaki senzor i svaku platformu za gađanje u samo jednu mrežu", rekao je Driscoll. Sustav se koristi na različitim razinama, od strateške do taktičke, a ponekad i na razini pojedine satnije. Driscoll je pritom upozorio na razliku u odnosu na američke sustave. "Naši softverski sustavi podijeljeni su po odjelima, izolirani i neučinkoviti protiv suvremenih prijetnji", rekao je. Delta operaterima omogućuje da na digitalnoj karti označe neprijateljske vojnike, vozila ili druge važne objekte koje uoče tijekom leta. Informacija se potom automatski prosljeđuje onima koji se nalaze u blizini, što im omogućuje brzu reakciju. Brovdi pritom svojim vojnicima daje veliku razinu samostalnosti. Procjenjuje da delegira oko 90 posto borbenih odluka, čime se smanjuje potreba za čekanjem odobrenja nadređenih. "Kad otkrijemo neprijatelja, to je zapravo kraj neprijatelja", rekao je vodič novinarima u zapovjednom centru.
Novinari su ondje imali priliku vidjeti kako izgleda praćenje mete. Na jednom ekranu dron iz velike visine prenosi snimku terena, dok drugi prikazuje približavanje drugog drona. Nakon što ruski vojnik pokušava pobjeći i sakriti se u visokoj travi, na snimci se pojavljuje oblak dima i kretanje prestaje. Ukrajinski sustav pritom ne prati samo same napade. Nakon svake misije izrađuje se digitalno izvješće koje uključuje podatke poput lokacije, uvjeta, datuma i vremena operacije, rezultata, korištenog drona ili drugog oružja te podataka o pilotu i ostalim uključenim vojnicima. Podaci se koriste i za zaštitu ukrajinskih snaga. Operativni časnici u zapovjednom centru u stvarnom vremenu prate stanje na bojištu i komuniciraju s vojnicima na terenu. Sustav pritom pohranjuje i detaljne povijesne podatke koji mogu pomoći pri planiranju budućih operacija. Jedan od primjera je korištenje vremenskih uvjeta. Ako podaci pokažu da se određeno područje u blizini jezera svakog jutra između 5 i 8 sati nalazi pod gustom maglom, ta se informacija može iskoristiti za kretanje postrojbi ili evakuaciju ranjenih vojnika uz manju mogućnost otkrivanja.
Brovdi veliku važnost pridaje upravo podacima. "Podaci su strateški resurs rata", kaže. S prikupljanjem podataka počeo je još 2022. godine, dok je bio zapovjednik postrojbe teritorijalne obrane. Danas Magyarove ptice dnevno bilježe između 10 i 12 terabajta podataka, dok Delta na nacionalnoj razini svakodnevno prikuplja petabajte podataka. Snage za besposadne sustave koriste ih i za razvoj novih tehnologija. Analiziraju se modeli dronova i njihova učinkovitost protiv različitih ciljeva, kao i omjer troška i učinka. Informacije s bojišta potom se koriste za razvoj i poboljšavanje oružja. "Tko prvi uspije prijeći sljedeći Rubikon, imat će prednost", rekao je Brovdi. Sličan pristup primjenjuju i drugi dijelovi ukrajinskih oružanih snaga. Podaci i digitalni sustavi koriste se za napade na rusku logistiku, zaustavljanje napredovanja, presretanje dronova i smanjenje ukrajinskih gubitaka. Brovdi smatra da bi zapadne vojske trebale izvući pouke iz ukrajinskog iskustva. Samo dostizanje sposobnosti protivnika, kaže, nije dovoljno.
"Ako doista želite smanjiti čak i mogućnost napada, morate uvelike nadmašiti njihove sposobnosti". Posebno upozorava da se iskustva stečena u Ukrajini brzo šire i izvan bojišta. Rusija, prema njegovim riječima, svoja saznanja dijeli sa saveznicima poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje, dok tehnologiju dronova mogu pratiti i terorističke skupine te pojedinci koji ih mogu modificirati za napade. "Amerika već zna kako jedan incident može sve preokrenuti", kaže Brovdi, povlačeći paralelu s napadima 11. rujna. "Ne želim da se nešto takvo dogodi s dronovima, ali to je neizbježno. Moramo se pripremiti za to". Kao moguće rješenje vidi stvaranje posebnih postrojbi sastavljenih od ljudi s civilnim iskustvom, kreativnošću i inicijativom, koji nisu nužno opterećeni tradicionalnim vojnim načinom razmišljanja. "Preobučiti staro vojno osoblje mnogo je teže nego iz civilstva regrutirati ovih novih 2,5 posto vojske", zaključuje Brovdi. Takve bi postrojbe, smatra, mogle djelovati kao snage za brzu reakciju dok se ostatak vojske još obučava za nove vrste prijetnji.
Gadljivo, podcjenjivanje zdrave pameti.