Narva bi mogla postati sljedeća meta. Rusija bi, kao i prije dvanaest godina na Krimu i u Donbasu, mogla ondje raspirivati proruska raspoloženja i brigom za ruskojezičnu manjinu opravdati vlastito uplitanje. Takav bi potez ujedno mogao poslužiti kao test spremnosti i jedinstva NATO-a, upozoravaju analitičari. Stručnjak za sigurnost i upravljanje krizama Marcin Samsel smatra da se ruske aktivnosti već odvijaju, a kao potencijalno osjetljivo razdoblje izdvaja prijelaz iz ove u iduću godinu.
Narva je grad s više od 50.000 stanovnika na sjeveroistoku Estonije, uz istoimenu rijeku koja ga dijeli od ruskog Ivangoroda. Prema službenim podacima, gotovo 90 posto stanovnika svakodnevno govori ruski, što Moskva nastoji iskoristiti u svojoj propagandi. Ruski mediji Narvu prikazuju kao mjesto u kojem je ruskojezično stanovništvo izloženo pritiscima zbog jezika kojim govori te ističu navodnu povezanost lokalnog stanovništva s Rusijom i ruskom kulturom. Takva se naracija smatra mogućim temeljem za buduće destabilizacijske aktivnosti. Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) upozorili su da bi operacija u Narvi mogla poslužiti Rusiji za provjeru jedinstva NATO-a i spremnosti članica da odgovore na napad u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu obranu.
Marcin Samsel, stručnjak za sigurnost i upravljanje krizama te predavač na Visokoj školi za administraciju i poslovanje u Gdyniji, smatra da Rusija ne priprema samo moguće aktivnosti u Estoniji, nego ih djelomično već provodi. – To su stvarni scenariji koji se očito već oblikuju. Oni se razvijaju u hodu. Širi se raspon aktivnosti koje bi mogle dovesti do krize i sukoba. Neizvjestan je samo trenutak u kojem bi se to moglo dogoditi. Prijelaz iz ove u iduću godinu mogao bi biti osjetljivo razdoblje. Rusi posebno vole to vrijeme – rekao je Samsel za poljski portal Interia.
Prema njegovoj procjeni, moguća operacija u Narvi sastojala bi se od nekoliko faza, od kojih bi neke podsjećale na događaje u Ukrajini 2014. godine. Rusija bi mogla nastojati aktivirati stanovnike s proruskim stavovima i potaknuti stvaranje separatističkih skupina. One bi, među ostalim, mogle pokušati zauzeti zgrade lokalnih vlasti, uspostaviti kontrolu na prilaznim cestama i blokirati pristup gradu. Blizina ruske granice dodatno bi olakšala takve aktivnosti. Samsel upozorava da bi Moskva mogla brzo dopremiti dodatne ljude, uključujući diverzante, kao i oružje i eksploziv, kako bi podržala operaciju i osigurala njezinu logistiku. Sličan je obrazac Rusija primijenila 2014. godine na Krimu i u dijelovima istočne Ukrajine, gdje su proruske skupine i pripadnici ruskih snaga bez službenih oznaka sudjelovali u destabilizaciji i preuzimanju kontrole nad teritorijem. Ti su događaji prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Prema Samselu, ključna bi bila reakcija NATO-a. Ako odgovor Saveza na moguću rusku operaciju ne bi bio brz i dovoljno snažan, smatra da bi se rizik mogao povećati do otvorenog vojnog napada. – Tada već možemo očekivati konvencionalni napad ruske vojske. Rusi samo čekaju izgovor. Potreban im je kako bi vlastitom stanovništvu objasnili sljedeće poteze – rekao je stručnjak. Takav bi izgovor, prema njegovoj procjeni, Kremlju mogao poslužiti ne samo za opravdavanje sukoba s NATO-om nego i za unutarnjopolitičke ciljeve, poput uvođenja opće mobilizacije, dodatnog pritiska na političke elite i jačanja ovisnosti oligarha o ruskom vodstvu.
Estonske vlasti, međutim, ne smatraju da je izravna invazija ili intervencija takozvanih "zelenih čovječuljaka" u Narvi neposredna prijetnja. Prema informacijama koje je objavila Interia, vlada u Tallinnu mogućnost provokacija smatra realnom, ali ne procjenjuje da je kratkoročni napad neizbježan. Estonija i Latvija istodobno poduzimaju mjere za smanjenje rizika od separatizma. Prema Samselu, među njima su i postupci protiv osoba koje ne ispunjavaju određene uvjete povezane s poznavanjem jezika i osnovnim znanjem o državi u kojoj žive. Cilj je, kako navodi, smanjiti mogućnost da se ruskojezična zajednica iskoristi za stvaranje separatističkih pokreta. Tallinn, prema informacijama do kojih je došla Interia, čuva i krajnju mjeru za slučaj ozbiljne eskalacije – potpuno zatvaranje granice s Rusijom. Estonske vlasti smatraju da bi takav potez Moskvi nanio znatnu štetu, no zasad ga ostavljaju kao mogućnost za izvanredne okolnosti.
Kad Večernji to zna,nema iznenađenja...