Robert Grilec (52), kojeg je u nedjelju u jednom krapinskom kafiću, kako se sumnja, ubio Marin Golub (52), koji je nakon toga pokušao ubiti i sebe, danas poslijepodne u 15.30 bit će pokopan na gradskom groblju u Krapini. Tim povodom od njega su se oprostili djelatnici PU krapinsko-zagorske.
"Robert Grilec (1974. – 2026.) bio je dugogodišnji djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te je svoju bogatu policijsku karijeru započeo 1992., a od 1995. radio je na poslovima kriminalističke policije. U svojoj policijskoj karijeri Robert Grilec se kontinuirano školovao te stekao zvanje diplomiranog kriminalista na Policijskoj akademiji u Zagrebu. Bio je u osobnom zvanju glavnog policijskog inspektora. Završio je niz seminara s ciljem unapređenja i doprinosa službi. Zbog svojih iznimnih rezultata rada, za profesionalno, kvalitetno i stručno izvršene policijske zadaće dodijeljeno mu je više prigodnih nagrada Policijske uprave krapinsko-zagorske, a također Odlikovan je Spomenicom Domovinske zahvalnosti 2018. Robert je imao je status hrvatskog branitelja, a kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave krapinsko-zagorske, sudjelovao je u Operativnoj akciji Oluja 1995. Kolega Robert na svim je radnim mjestima bio cijenjen zbog svoje stručnosti, predanosti poslu i dobrote kojom je zračio. Uvijek spreman na šalu, na pomoć kolegama i građanima, sa zaraznom energijom i pozitivnim stavom čak i u najtežim situacijama. Njegov odlazak ostavlja prazninu u našim srcima i predstavlja neizmjeran gubitak za Policijsku upravu krapinsko-zagorsku. Izražavamo najdublju sućut obitelji, prijateljima i svima koji su poznavali našeg dragog kolegu Roberta. Zahvalni što smo imali priliku i privilegij dijeliti s njime dio životnog i radnog puta, zauvijek ćemo ga pamtiti s velikim poštovanjem i zahvalnošću", navedeno je na web stranicama PU krapinsko-zagorske.
Što je motiv ubojstva i dalje nije poznato, jer policija provodi kriminalističko istraživanje i prema običaju, šturo o tome izvještava javnost. Osumnjičeni Golub se nalazi u KB-u Dubrava, a liječnici kažu da mu je stanje i dalje teško. U teškoj je komi, tako da istražitelji ne mogu razgovarati s njim, a pitanje je hoće li ikada i moći. U međuvremenu, njemu je pretražena kuća, oduzet je njegov mobitel, a analiza sadržaja tog mobitela, kao i analiza sadržaja mobitela ubijenog policajca pokazat će je li među njima dvojicom bilo kakvih kontakata prije ubojstva. Po onom što je do sada poznato, njih su dvojica bili sumještani i susjedi, a ubojstvo je počinjeno na šokantan način, jer se Golub sumnjiči da je ušao u kafić, bez riječi pucao u Grileca te je nakon toga pokušao presuditi i sebi. Oružje iz kojeg je ubojstvo počinjeno Golub je ilegalno posjedovao, a u više navrata je rečeno i da je on policiji bio poznat otprije. To otprije odnosi se, prema podacima Općinskog suda na Zlataru, na dvije presude: u ožujku 2026. prekršajno je osuđen zbog prometa, odnosno prekoračenja brzine, a u veljači 2021. uvjetno zbog prijetnje majci i nećaku te nedopuštenog posjedovanja oružja. Što se tiče ovog potonjeg, bio je uvjetno osuđen na godinu dana zatvora uz rok kušnje od pet godina i presuda mu je odmah postala pravomoćna, a tada mu je bila izrečena i mjera obvezatnog liječenja "radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati na počinjenje novog djela". U odgovoru Općinskog suda u Zlataru ne precizira se kakve je zdravstvene smetnje Golub imao, no navode da se ta mjera liječenja trebala provoditi pod kontrolom nadležnog probacijskog ureda. Kazali su i da drugih postupaka u tijeku protiv Goluba na Općinskom sudu u Zlataru nema.
Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje i dostupnosti ilegalnog oružja i kontrole osoba sa zdravstvenim smetanjama, pogotovo onih kojima je sudski izrečena obvezatna mjera liječenja. Prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu DORH-a za 2025., lani je izrečeno najviše sigurnosnih mjera u zadnjih pet godina, njih ukupno 1769, svih vrsta. Od toga je bilo 668 mjera obaveznog liječenja od ovisnosti i 557 mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja. Te dvije mjere sudovi najčešće izriču uz dosuđene kazne, a DORH navodi da u izrečenim sigurnosnim mjerama spomenute dvije zauzimaju skoro 70 posto. Ističu i da se te dvije sigurnosne mjere najčešće izriču zbog obijesne vožnje, izazivanja prometne nesreće, prijetnje, nasilja u obitelji, povrede djetetovih prava.... Međutim nema podataka kako se te mjere provode, odnosno utječe li njihovo (ne)provođenje na počinitelje kaznenih djela i kako.