Više od 450 stručnjaka s nacionalne, regionalne i europske razine okupilo se na trinaestom izdanju najvećeg regionalnog skupa industrije osiguranja – Hrvatskim danima osiguranja 2026. Tijekom dvodnevnog programa raspravlja se o ključnim izazovima koji oblikuju tržište osiguranja u Hrvatskoj i Europi – od klimatskih i geopolitičkih rizika do utjecaja inflacije te sve intenzivnije primjene umjetne inteligencije i digitalizacije u svakodnevnom poslovanju sektora ali i pojave novih rizika koje je danas teško u potpunosti prepoznati. Najznačajnija manifestacija osigurateljne struke održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva financija Republike Hrvatske te u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje. Ovogodišnji program otvorili su državni tajnik Ministarstva financija Republike Hrvatske Matej Bule i izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske.
Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje i članica uprave Croatia osiguranja, Vesna Sanjković, naglasila je potrebu za kontinuiranim jačanjem otpornosti industrije u sve neizvjesnijem društveno-gospodarskom okruženju, poručivši: "Rizici kojima su izloženi građani i poduzetnici postaju sve složeniji, a osiguratelji ih više ne mogu procjenjivati samo prema onome što se događalo u prošlosti. Klimatski događaji sve su češći i intenzivniji, troškovi šteta rastu, a hrvatsko tržište i dalje bilježi relativno nisku penetraciju osiguranja u odnosu na razinu rizika. To znači da su kućanstva i poduzetnici često nedovoljno osigurani, osobito kada je riječ o imovini i katastrofalnim rizicima. U 2025. osiguravatelji su u Hrvatskoj isplatili više od 1,2 milijarde eura šteta, što jasno pokazuje kolika je stvarna uloga osiguranja u zaštiti građana i gospodarstva. Dobro je podsjetiti se i da je u temeljima osiguranja plemeniti cilj da zajednica preuzme rizik koji bi pojedinca slomio. Taj plemeniti cilj bio je i ostao isti – pretvoriti strah u sigurnost, a individualnu nesreću u zajedničku odgovornost. Povjerenje se u osiguranju mora stalno graditi, a odgovornost je industrije da bude transparentna i dosljedna. U tome važnu ulogu imaju i nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, koje već omogućuju bržu procjenu, obradu i isplatu šteta."
Da se sektor nalazi pred "novom kartom rizika" u kojoj se isprepliću geopolitika, volatilnost financijskih tržišta i rastući zahtjevi za stabilnošću financijskog sustava, uz naglasak na potrebu dodatnog jačanja njegove otpornosti, u uvodnom izlaganju dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, istaknuo je: "Živimo u okruženju u kojem su geopolitički i tržišni šokovi postali uobičajeni, a njihovi se učinci sve brže prelijevaju na cijene energenata, financijska tržišta, inflaciju i realno gospodarstvo, pa tako i na bilance osiguratelja. Hrvatsko tržište osiguranja, s oko 2,1 mlrd. eura premije, strukturno je stabilno i relativno predvidivo, s dominantnim udjelom neživotnih osiguranja, ponajprije autoosiguranja. U takvim okolnostima, aktualni geopolitički rizici na osiguratelje prije svega djeluju kroz inflaciju, rast cijena energije i volatilnost financijskih tržišta, što kratkoročno pritišće vrijednost ulaganja i kapitalnu poziciju.
Međutim, ključna promjena rizika je dublja – rizik više nije samo financijski, nego sve češće operativni i digitalni. Kibernetički napadi postaju novi kanal geopolitičkih sukoba, zbog čega stabilnost danas podrazumijeva ne samo adekvatan kapital, nego i stvarnu operativnu i digitalnu otpornost, uključujući upravljanje ICT rizicima, nadzor nad trećim stranama i spremnost na krizne scenarije. Financijski sektor sve češće je meta jer je ključan za funkcioniranje svakog društva. Kako se mijenja priroda rizika, mijenja se i uloga osiguranja – od zaštite od tradicionalnih šteta prema upravljanju kompleksnim i sve manje predvidivim rizicima. U svijetu stalnih šokova, opstaju oni koji ih razumiju, anticipiraju i na njih pravovremeno odgovaraju."
Središnja rasprava okupila je vodeće predstavnike industrije koji su kroz niz tematskih cjelina otvorili ključna pitanja budućeg razvoja sektora, pri čemu su posebno istaknuli utjecaj makroekonomskih kretanja i inflacije na hrvatsko tržište, kao i sve izraženije izazove povezane s klimatskim promjenama i rastućim štetama uzrokovanim prirodnim katastrofama. Strateška promišljanja o navedenim izazovima dodatno su produbili Mario Carini, predsjednik Uprave Generali osiguranja d.d., Alan Jelovečki, član Uprave Wiener osiguranja VIG d.d., Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave GRAWE Hrvatska d.d., Vilma Učeta-Duzlevska, predsjednica Uprave Triglav osiguranja d.d., Robert Vučković, član Uprave Croatia osiguranja d.d. te Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore koji je dodao: "Hrvatskoj je potrebna jedinstvena strategija razvoja tržišta osiguranja koja će, u skladu s europskim smjernicama i strateškim okvirom koji predvode EIOPA i nacionalni regulatori, dodatno potaknuti razvoj tržišta osiguranja kao važnog segmenta gospodarstva i društva. U tom procesu značajnu ulogu imaju digitalizacija kao temelj otpornosti, sigurnosti i konkurentnosti financijskog sustava te umjetna inteligencija koja otvara značajan transformativni potencijal za hrvatsko gospodarstvo, ali istodobno zahtijeva promišljene strategije, prilagodbu i kontinuirano ulaganje u znanje i razvoj kompetencija."
Istaknuto je kako će održivi rast i konkurentnost ovisiti o sposobnosti pravovremenog prepoznavanja globalnih trendova, učinkovitog upravljanja klimatskim i sistemskim rizicima te ubrzane integracije digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u sve segmente poslovanja. Panelisti su se složili kako će ključ budućega uspjeha biti u razvoju fleksibilnih ali i inovativnih poslovnih modela, jačanju odnosa s klijentima te aktivnijoj ulozi osiguratelja u prevenciji i upravljanju rizicima.
Naglašena je i važnost osnaživanja financijske pismenosti u području osiguranja, na čemu osiguratelji i Hrvatski ured za osiguranje kontinuirano rade kroz individualne projekte ali i kroz zajedničku višegodišnju kampanju "Sigurnije sutra" s ciljem podizanja svijesti građana o osobnoj odgovornosti za život, zdravlje i imovinu. Utjecaj makroekonomskih kretanja na tržište osiguranja dodatno je naglašen u nastavku programa. Sudionici panela podsjetili su kako inflacija ne oblikuje samo visinu premija i troškova, već i aktivno mijenja percepciju vrijednosti osigurateljnih proizvoda, utječe na ponašanje osiguranika te redefinira dinamiku odnosa između osiguratelja, posrednika i krajnjih korisnika.
Da sektor osiguranja ulazi u novu fazu razvoja, obilježenu ubrzanom digitalizacijom, regulatornim izazovima i rastućim očekivanjima korisnika jasno su pokazale rasprave s prvog konferencijskog dana. U takvim okolnostima, uspostaviti ravnotežu između stabilnog i predvidivog regulatornog okvira te potrebe za poslovnom agilnošću i inovacijama bit će od presudne važnosti budući da konvencionalni modeli više nisu dovoljni za odgovor na kompleksnost suvremenih rizika. Upravo iz tih razloga, industrija se sve više okreće prema prediktivnom i proaktivnom upravljanju rizicima, digitalizaciji proizvoda i procesa ali i personaliziranim rješenjima koja su prilagođena novim potrebama korisnika.
S naglaskom na najznačajnije izazove i prilikeu razvoju mirovinskog sustava, uz usporedni pregled najboljih europskih praksi i domaćih rješenja, program Hrvatskih dana osiguranja nastavlja se i sutra. U fokusu drugog konferencijskog dana bit će i digitalna transformacija industrije te primjena umjetne inteligencije u automatizaciji poslovnih procesa, procjeni rizika, obradi šteta i korisničkoj podršci. Poseban naglasak stavit će se na važnost razvoja internih AI alata – chatbotova i virtualnih asistenata koji omogućuju bržu, učinkovitiju i jednostavniju komunikaciju s klijentima. Kroz niz stručnih izlaganja i panel rasprava, u kontekstu sve složenijih rizika i ubrzanih tehnoloških promjena, sudionici konferencije nastaviti će dijalog o budućnosti industrije i razmijeniti strateška promišljanja.