Potrebne izmjene

Reforma obrazovanja ne bi trebala biti bojno polje

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Reforma obrazovanja ne bi trebala biti bojno polje
04.06.2017.
u 13:03
Protest na kojem se skupilo 20.000 ljudi bio bi puno produktivniji da je održan tri dana nakon izbora, a ne tri dana prije izbora
Pogledaj originalni članak

 Drugi svjetski rat završio je 1945. godine, a hrvatski rat za nezavisnost završio je 1995. Međutim, bitka za indoktrinaciju naše djece i dalje traje. Moja je obitelj postala potencijalna kolateralna žrtva te bitke u listopadu, kada je moje najstarije dijete upisalo prvi razred osnovne škole. Dotad smo se poput voajera mogli smijati otužnom stanju naših sustava, uključujući i onaj obrazovni. Međutim, naše je najstarije dijete sada talac tog sustava, a uskoro će mu se pridružiti i ostalih četvero. Mi nismo jedini taoci ovog sustava, taoci su i stotine tisuća druge djece i obitelji, tisuće predanih učitelja, a vjerovali ili ne, i stotine dobrih obrazovnih administratora.

Obrazovne metode u kući

Prije upisivanja prvog razreda osnovne škole u Banjoj Luci, otac mi je objasnio da će učitelji govoriti loše stvari o Hrvatima i vjernicima. S obzirom na to da smo pripadali objema kategorijama, savjetovao mi je da slušam i upijam “točne” odgovore, ali da ne vjerujem svemu što ću čuti.

Njegov je pristup nastavi matematike bio posve drugačiji. Uputio me da pozorno pratim nastavu i pišem zadaću. Kad bih pogriješio, ispisao bi za mene dodatnih 50 zadataka. Za svaki netočan odgovor nakon toga postavio bi novih 5 zadataka. Bio je uporan unatoč mojim (povremenim) suzama i nakon nekog vremena više nisam griješio. Ustrajao je dok mi je objašnjavao matematiku jer je matematika bila objektivna. Organizirao je obiteljski otpor komunističkoj indoktrinaciji jer je bila očito subjektivna i destruktivna. Stotine milijuna obitelji diljem bivših komunističkih država organizirale su slične tipove obiteljskog otpora sustavnoj indoktrinaciji.

Zbog toga sam se bojao škole… Kad je moja kći prošle godine upisala prvi razred, nadao sam se da se neće tako osjećati – htio sam da se zabavi, stekne nove prijatelje, uči… Nisam htio da osjeća otpor. Kada moja supruga izrazi zabrinutost zbog školskog sustava, ja joj govorim da uvijek možemo pružiti otpor kao što su to činile generacije prije nas. Oboje smo visokoobrazovani i dovoljno smo uporni da nadvladamo utjecaj bilo kojeg sustava. No zabrinjavajuće je što uopće moramo razmišljati o tome. Obrazovni sustav u Hrvatskoj više nije alat srpskih, austrijskih, mletačkih, ugarskih ili osmanskih državnih ustroja koji nam nastoje nametnuti svoje ideje te potlačiti i vladati našim narodom. To je sada naš obrazovni sustav, no čini se da se ne možemo riješiti potrebe da potlačujemo i vladamo – u ovom slučaju nad svojim političkim neprijateljima i njihovom djecom. Svrha obrazovanja je edukacija, a ne potlačivanje. Obrazovni sustav trebao bi stvarati marljive, kreativne ljude čvrste kralježnice koji se ne boje izazova. Sviđalo se to nekome ili ne, obrazovni sustav počinje i završava u obiteljskom domu.

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
prosvjed u Zagrebu
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Izjave za medije uoči prosvjedne akcije Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Izjave za medije uoči prosvjedne akcije Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Osijek: Prosvjed za kurikularnu reformu na Trgu slobode
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjed - obrazovna reforma
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Prosvjednici došli do Trga kralja Tomislava
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb: Prosvjednici došli do Trga kralja Tomislava
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
prosvjed
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
prosvjed
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Prosvjedna akcija Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma na Trgu bana Jelačića

Prekjučer je 20.000 ljudi prosvjedovalo u korist kurikularne reforme. Podržavam njihovu želju za promjenama. Međutim, mislim da bi protest bio puno produktivniji da je održan tri dana nakon izbora, a ne tri dana prije izbora. Prošlogodišnji se protest puno više usmjerio na rušenje Karamarkove/Oreškovićeve Vlade nego na obrazovne reforme. Tempiranje ovogodišnjeg protesta – netom prije drugog kruga lokalnih izbora, u trenutku dok je još neizvjesno hoće li Vlada premijera Plenkovića uspjeti održati većinu… nažalost ima iste političke konotacije. Osim tempiranja protesta, mislim da prosvjednicima promiče poanta transformacije obrazovnog sustava. Toliko su fokusirani na promociju vlastite predodžbe kurikula i “odabranog” tima za koji tvrde da je jedini u stanju provesti reformu da im potpuno promiče što je točno potrebno učiniti kako bi obrazovni sustav uspješno funkcionirao. Od istih slabosti pate i njihovi protivnici.

Obrazovanje je sustav. To je ljudski administrativni sustav kojemu je krajnji cilj osiguravanje konačnog proizvoda – obrazovane djece. Baš kao što je i Agrokor poslovni sustav kojemu je krajnji cilj osiguravanje profita za dioničare Agrokora. Zamislite da novi povjerenik najavi da će “spasiti” Agrokor promjenom ponude kave iz Francka u Barcaffe te da će dobavljač mesa umjesto PIK Vrbovca biti Gavrilović.

Otključavanje potencijala

Vjerujete li da bi takav potez išta promijenio? Naravno da ne. Krajnji rezultat ostao bi isti. Isti dobavljači. Isti menadžeri. Iste prodavaonice. Isti zaposlenici. Isti dug. Drugim riječima, nova roba u starom sustavu. Ništa se ne bi promijenilo. Naš je obrazovni sustav dobio više nego dovoljno vremena i sredstava da se dokaže i svejedno se pokazalo da ne funkcionira. Nikakvi površinski zahvati to neće promijeniti. Inzistiranje na kurikularnoj reformi u trenutku kad nam je potreban čitav novi sustav je poput “spašavanja” Agrokora novim proizvodima. Najbolji kurikul na svijetu neće promijeniti baš ništa ako ne funkcionira sustav koji provodi taj kurikul.

Svi zaslužujemo pobjedu u bitki za reformu obrazovnog sustava, a možemo pobijediti samo ako je ne pretvorimo u rat. Moramo se fokusirati na prijeko potrebne izmjene, a ne na zahvate koji će najviše uzburkati političko more. Sustav se mijenja mjerenjem uspjeha i otključavanjem njegova potencijala. Taj potencijal možemo otključati nagrađivanjem najboljih, najkreativnijih i najposvećenijih učitelja i administratora. Taj potencijal možemo otključati uključivanjem roditelja u reformu. Taj potencijal možemo otključati ako prigrlimo inicijative poput Croatian Makersa koji su imali velik utjecaj na STEM područje. Taj potencijal možemo otključati ako prestanemo trošiti energiju na pedagoške trendove i političke igre.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

PS
psyhotic
13:21 04.06.2017.

Pitaj Zorana Milanovića? On je krenuo sa: ili mi ili VI. Nema povratka

Avatar alien79
alien79
13:30 04.06.2017.

Jugokomunistički neradnici, "progresivni" libtardi i doživotni studenti filozofije i politologije tj. stoka sitnog zuba agresivno nasrću na našu djecu ultimativno zahtijevajući reformu kurikula po njihovoj bezbožnoj i transhumanističkoj ideologiji

DO
domxerex
15:21 04.06.2017.

Upravo tako. ljeva kultura se preko demonstracija bori za svoje privilegije i prevorijek i opstanak svojeg viđenja svijeta. Svakim danom se sve više otkriva koliko su nas lagali i obmanjivali za vrijeme jugoslavije. Bitka za kurikulum znači upravo borbu za pravo na viđenje svijeta na određeni način. Zaustaviti reformu i unos novih spoznaja pokušavaju upravo oni koji se tobože bore za reformu. Zato su imenovali B.Jokića sa zadatkom povratka na stare "istine" i dodatak revizije domovinskog rata po kojem su za domovinski rat krivi hrvati. Borba za za zaustavljenje istine se odvija zbog potrebe nabijanja kolektivne krivnje hrvatima jer se onda njima lakše manipulira, Kada su hrvati krivi onda trebaju biti kuš i nemaju pravo glasa i onda se s njima i hrvatskom može raditi što inozemni naručioc želi. To je istovremeno i borba za pravo na biti sluga stranom gospodaru da bi se u njegovo ime vladalo Hrvatskom a narodu će se reći da to tako mora biti jer je rekla EU. Puno puta su nam to prodali za vrijeme Račanaove i Zokine vlasti. Tada im je za sve nepopzularno uzrečica bila da se mora jer to traži EU. Što naravno nije bila sitina (tražila je engleska). Borba za kurikulum je i zato da ne saznate da su nečiji očevi i djedovi bili komunistički zločinci na križnoim putu i po logorima za političke neistomišljenike jer tada monogi uglednici to više ne bi mogli biti. Tko bi glasao za predsjednika kojem je otac bio krvnik na križnom putu ili upravitelj logora za političke zatvorenike. Zato!