Ni drugi pokušaj da suđenje za ubojstvo koje se dogodilo 1999., dakle prije 27 godina, bude okončano prije nastupa zastare 9. listopada 2026., nije uspio. Jer dok je na zadnjoj raspravi, koja je 1. rujna održana na Županijskom sudu u Zagrebu, obrana optuženog Krešimira Gilje tražila je izuzeće tužiteljice i Ivana Turudića, glavnog državnog odvjetnika zbog navodne pristranosti, troje Giljinih branitelja na jučerašnjoj raspravi se nije ni pojavilo. Jer su unaprijed obavijestili sud da imaju ranije zakazane rasprave na kojima moraju biti. Što su i dokazali.
Iako je sve u toj priči po zakonu, činjenica je da je sud braniteljskoj klupi pozive uputio 4. rujna, nakon što je iz DORH-a sud obaviješten da su zahtjevi Giljine obrane za izuzećem odbijeni. Pozivi braniteljima idu preko e-komunikacije, a branitelji po zakonu imaju rok od osam dana da podignu poziv i onda rok od sam dana da se spreme za raspravu. Poziv za raspravu, upućen 4. rujna, braniteljska klupa podigla je 12. rujna, dakle zadnji dan zakonskog roka za podizanje poziva. A onda je jedna od Giljinih izabranih braniteljica tražila odgodu zbog druge rasprave koja je zakazana u isto vrijeme. Sud ju je odbio, no nakon toga su i druga izabrana braniteljica i odvjetnik po službenoj dužnosti tražili odgodu rasprave zbog drugih rasprava. I valjda nemogućnosti da organiziraju zamjenu. A kako su i poziv preuzeli 12. rujna, nisu imali zakonom predviđeni rok od osam dana da pripreme raspravu. I obranu. I tako sudu nije preostalo ništa drugo do da odgodi raspravu i novu zakaže nakon što obrani uputi novi poziv, omogući im osam dana za pripremu obrane te osigura da sve bude po - zakonu. I tako je nova rasprava zakazana za 2. listopada, a što će se tada dogoditi tek će se vidjeti. Gilja na sud ionako ne dolazi jer je u BiH i sudi mu se u odsutnosti, a sud je u međuvremenu po službenoj dužnosti obustavio kazneni postupak u kojem se teretio za općeopasnu radnju i ranjavanje Berigoja Vukojevića i Ive Jurić. Giljina obrana je na zadnjoj raspravi tvrdila da je to djelo u zastaru otišlo još 2021. pa je sud, odlučio da neće čekati tužiteljski odustanak već je sam ta djela izbacio iz jednadžbe zvana Krešimir Gilja, koji se sada tereti "samo" za ubojstvo Mirka Rimca, dok se cijeli slučaj, polako ali sigurno pretvara i u jedan od najdugotrajnijih sudskih postupaka u Hrvatskoj, ali i u jednu od najvećih sramota hrvatskog pravosuđa.
Priča oko Gilje počela je nakon ubojstva Mirka Rimca 1999. u jednom zagrebačkom kafiću. Gilja je, nakon što je osumnjičen, u bijegu bio do studenog 2001. Tada se sam predao, no uskoro se pojavio i Domagoj Novak, s tvrdnjama da je on, a ne Gilja nenamjerno pucao pred kafićem pri čemu je jedna osoba ubijena, a dvije su ranjene. Priča oko dva počinitelja i dva pištolja trajala je neko vrijeme, jer je optužnica protiv Gilje bila odbačena, no nakon žalbe tužiteljstva s tim se nije složio Vrhovni sud, koji je ukinuo rješenje o odbacivanju optužnice. Gilja ipak sjeda na optuženičku klupu, pa mu u travnju 2006. počinje suđenje. I već tada počinju problemi. Spis je bio dodijeljen sucu Marinu Mrčeli, koji je prvi od petero sudaca koji se godinama "bore" s Giljom. Gilja nije dolazio na rasprave, otkazivao je punomoći odvjetniku, tražio je izuzeća raspravnog suca, predsjednika suda, svih sudaca, tužitelja.... Tim se taktikama služio tijekom svih ovih godina, a kada je otkazao punomoć svom izabranom branitelju, sudac Mrčela mu je istog branitelja imenovao po službenoj dužnosti. Suđenje je došlo skoro do pred kraj no nije okončano jer je Mrčela preuzeo spis Ademi-Norac, što je bio razlog, da kako je tada naveo, ne stigne objaviti i pisano obrazložiti Giljinu presudu.
Uz to nakon suđenja Ademi-Norac je prešao na Vrhovni sud. Spis nakon toga u rujnu 2007. dobiva sutkinja Ivana Čalić. I ona se borila s Giljom koji je više puta tražio njezino izuzeće, izmišljao razloge zbog kojih ne može doći na raspravu. No ona je ipak stvar dotjerala do kraja te ga je u travnju 2009. nepravomoćno osudila na sedam godina zatvora. Njezinu presudu je potvrdio i Vrhovni su, no onda se u priču umiješao Ustavni sud koji je u ožujku 2011. ukinuo i nepravomoćnu i pravomoćnu presudu jer je Gilja podnio ustavnu tužbu. Gilja je u ustavnoj tužbi tvrdio da su mu povrijeđena prava na obranu. Sporno je bilo to što je tijekom postupka imao branitelja po službenoj dužnosti, a ne i izabranog branitelja, čime je, smatrao je Ustavni sud, bilo povrijeđeno Giljino pravo na obranu. Ponovljeno suđenje mu počinje već u travnju 2011., a on odmah na početku ponovo traži odgode zbog zdravstvenog stanja, traži izuzeća sutkinje i tužitelja... Sutkinja Čalić, smatrajući da Gilja ima neki problem s njom traži da ju se otkloni sa spisa, a spis nasljeđuje sudac Zdravko Majerović. Od travnja do prosinca 2011. održano je ili je trebalo biti održano 16 rasprava. Na nekima je sud uspio ispitati vještake i svjedoke, a tražilo se i da se zamolbenim putem ispita Rimac u Kanadi. Paralelno s tim, rasprave koje su odgođene, odgođene su ponekad zbog nedolaska svjedoka, no najčešće jer ili nije dolazio Gilja ili nije dolazio njegov odvjetnik ili je Gilja tražio izuzeće predsjednika vijeća i cijelog suda ili je tvrdio da je raspravno nesposoban pa se tražilo njegovo psihijatrijsko vještačenje. Nevolje po Gilji nastavljaju se i tijekom 2012. tijekom koje je bilo zakazano 10-ak rasprava no samo su se rijetke mogle provesti jer je Gilja čak tri puta tražio što izuzeće predsjednika vijeća, što izuzeće predsjednika suda i svih sudaca. Osim toga ponekad se na raspravama nije pojavljivao on, a ponekad njegovi odvjetnici, a sud je tražio i da ga se psihijatrijski vještači jer je sud zatrpavao dokumentacijom u kojoj je tvrdio da nije raspravno sposoban. S takvom zloporabom svojih prava Gilja je nastavio i tijekom 2013. tijekom koje je Gilja uglavnom tražio izuzeća sudaca, nije dolazio na rasprave jer je tvrdio da je bolestan ili raspravno nesposoban pa je opet psihijatrijski vještačen... U istom tonu nastavljeno je i sljedećih godina jer je sud od 2014. do 2021. zakazao više od 50 rasprava u tom spisu, od kojih su se rijetke uspjele održati. Sud je uspio provesti medicinska i balistička vještačenja te ispitati nešto svjedoka, a u nekoliko navrata je naloženo i Giljino psihijatrijsko vještačenje. On je svih tih godina nastavio sa zahtjevima za izuzećem svih i svakog, otkazivanjima punomoći svojim odvjetnicima, ne dolaženjima na raspravu, tvrdnjama da je bolestan, da se liječi u BiH. Bilo je i situacija da je došao u prizemlje suda, ili pred sud, no ne i na raspravu. Sud mu je na vrata slao policiju da ga dovede, provjeravali su se višestruko svi njegovi navodi i razna liječnička dokumentacija, zvalo se bolnice u kojima se liječio, višestruko ga se psihijatrijski vještačilo.. No sve je to bilo uzalud, jer Gilja, koliko god to sumanuto zvučalo, po zakonu ima pravo opetovano tražiti izuzeća koga hoće, otkazivati punomoći svojim odvjetnicima, tvrditi da se liječi ovdje ili ondje te dostavljati dokumentaciju koja to potkrjepljuje...
Drugim riječima, kada se neki okrivljenik ovako ponaša, sud je praktički nemoćan sve dok okrivljenikove tvrdnje o bolesti, liječenu ili raspravnoj (ne)sposobnosti potvrđuje medicinska dokumentacija. Kako je sudac Majerović početkom 2022. prešao među suce istrage, spis je dobio novi, četvrti sudac, Vjeran Blažeković. I priča se nastavila jer se Gilja nije pojavljivao, tvrdio je da se liječi u BiH, zatrpavao sud dokumentacijom... U nekom trenutku sud je čak razmatao i slanje vještaka u BiH... Na koncu je odlučeno da se Gilja vještači u Vrapču, a on se naravno na tom vještačenju nije pojavio. U srpnju je zagrebački Županijski sud odredio istražni zatvor, odlučeno mu je i da mu se sudi u odsutnosti, a peta sutkinja u tom spisu ima nemoguć zadatak: da u prije zastare okonča spis za ubojstvo iz 1999.