U hrvatskim osnovnim školama jednosmjenska nastava, koja je između ostalog preduvjet uvođenja cjelodnevne nastave, mogla bi zaživjeti najkasnije do 2028. godine, a do tada će sve škole morati završiti nadogradnju ili izgradnju što između ostalog uključuje obvezne školske kuhinje i sportske dvorane. Velika promjena u školama uključit će i uvođenje obvezne profesionalne orijentacije za učenike osnovnih škola kako bi se lakše i uz pomoć stručnjaka opredijelili za svoja buduća zanimanja, čime će se ograničiti nerealne roditeljske ambicije te će se učenici doista usmjeriti u škole koje odgovaraju njihovu interesu. Sve su to novosti koje je najavio ministar obrazovanja Radovan Fuchs, odgovarajući na naša pitanja u intervjuu u povodu početka nove školske godine. Nije ministar Fuchs propustio osvrnuti se i na knjigu koje je izdalo zagrebačko Sveučilište, na čelu s rektorom Damirom Borasom koji tu poziciju napušta s prvim danom listopada, u kojoj se na više od 700 stranica osporava novi Zakon o visokom obrazovanju, kao ni probleme s kojima se suočavaju učenici jer u školama nedostaje nastavnika matematike i fizike.
Radovan Fuchs: Imamo 44 tisuće učenika manje i 3000 učitelja više
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Imamo 400.000 stanovnika manje a javna uprava nabubrila. Z osobnu kartu trebaš dva dana dopusta.