Putinovo zveckanje oružjem natjeralo Trumpa u nuklearnu utrku: 'Pred nama je opasno razdoblje'

Nuklearno zveckanje oružjem Donalda Trumpa i Vladimira Putina najavljuje opasno novo razdoblje. Čini se da je kontinuirano hvalisanje Kremlja nuklearnim oružjem konačno odjeknulo u Bijeloj kući, potaknuvši predsjednika Donalda Trumpa da naredi nastavak američkih nuklearnih testova.

„Zbog programa testiranja drugih zemalja, naredio sam Ministarstvu rata da počne testirati naše nuklearno oružje na ravnopravnoj osnovi“, objavio je Trump u četvrtak na društvenim mrežama. Nije odmah bilo jasno odnosi li se to na testiranje samog nuklearnog oružja ili sustava sposobnih za nošenje nuklearnog oružja. Iako je objava uslijedila neposredno prije sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Trump je novinarima kasnije tog dana pojasnio da Kina nije bila motiv za njegovu odluku, rekavši da „to ima veze s drugima“.

Trumpova naredba uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je ruski čelnik Vladimir Putin, tijekom posjeta vojnoj bolnici u Moskvi, objavio svoju najnoviju „nuklearnu bombu“. Okružen glavnim liječnikom i odabranom skupinom ruskih vojnika ranjenih u brutalnom ratu u Ukrajini, Putin je ustvrdio da je još jedno „nepobjedivo“ rusko oružje uspješno testirano. Ovaj put radilo se o Posejdonu – eksperimentalnom podvodnom torpedu na nuklearni pogon, za koje vojni analitičari sugeriraju da bi moglo imati domet veći od 9650 km, a koje je, kako je Putin otkrio, sada prvi put probno lansirano. „Posejdonova snaga znatno premašuje snagu našeg najnaprednijeg interkontinentalnog balističkog projektila“, izjavio je ruski predsjednik svojoj publici već izranjavanoj ratom. „Jedinstven je u svijetu“, dodao je, ističući da bi presretanje oružja bilo „nemoguće“.

Putin je gotovo usput spomenuo i skorašnje raspoređivanje dugo očekivanog i masivnog interkontinentalnog balističkog projektila Sarmat, popularno nazvanog „Sotona 2“ – suptilna najava dolaska onoga što se široko smatra najsmrtonosnijim sustavom za isporuku nuklearnog oružja na svijetu. Ovo je bio drugi put u tjedan dana da se Putin pohvalio novim oružjem za masovno uništenje koje će se pridružiti već impresivnom ruskom nuklearnom arsenalu.

SAD i Rusija su se dogovorili o ograničenju svojih nuklearnih arsenala prema sporazumu New START, koji je stupio na snagu 2011. Prema sporazumu, obje su zemlje imale sedam godina da ispune definirana ograničenja o broju raspoređenog interkontinentalnog nuklearnog oružja koje mogu posjedovati. Međutim, sporazum istječe u veljači 2026. Samo nekoliko dana prije objave Posejdona, ruski moćnik objavio je da je Rusija uspješno testirala krstareću raketu na nuklearni pogon, Burevestnik – ili Storm Petrel – za koju njihova vojska tvrdi da je sposobna letjeti podzvučnim brzinama, koristeći nuklearno gorivo, praktički neograničeno vrijeme i udaljenost.

Naravno, postoje ozbiljne tehničke sumnje u praktičnost oružja koje ovisi o notorno nepouzdanoj, a da ne spominjemo toksičnoj, nuklearnoj energiji, piše CNN. Njihovo raspoređivanje, ako se uopće dogodi, vjerojatno će biti vrlo, vrlo daleko. Sa svoje strane, Kremlj svoje zveckanje nuklearnim oružjem vidi manje kao izravnu vojnu prijetnju, a više kao diplomatski alat: isplativ i neposredan način da se privuče pozornost SAD-a i Zapada općenito; da se Moskvi omogući ono što želi u Ukrajini i da se usmjere misli na potencijalnu egzistencijalnu prijetnju koju bi mogla predstavljati isprovocirana ili uskraćena Rusija.

Kremlj već osjeća oboje zbog Ukrajine: nedavno izazvano raspravom o tome treba li Ukrajini isporučiti rakete Tomahawk dugog dometa, koje bi ugrozile ciljeve u i oko najvećih ruskih gradova Moskve i Sankt Peterburga; i uskraćeno neuspjehom Washingtona da prisili Ukrajinu i njezine europske saveznike da prihvate maksimalističke uvjete Moskve za okončanje borbi u Ukrajini.

Svakako, vrijeme najnovijih prijetnji, dok je diplomatski napredak sa Sjedinjenim Državama zastao, nije bilo nimalo suptilno. Ali za Kremlj, odgovor Bijele kuće bio je neočekivan. Dok je Trump – frustriran dosljednim odbijanjem Kremlja da odmah prekine rat u Ukrajini – nagovijestio otkazivanje planiranog summita u Budimpešti s Putinom, prije uvođenja sankcija dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, ruski predsjednik se pobrinuo da bude fotografiran kako nadgleda ono što je inzistirao da su „planirane“ vježbe nuklearne trijade u kojima su rakete dugog dometa testirane s kopna, mora i zraka. Bio je to klasičan primjer ruskog nuklearnog zveckanja oružjem, ali čini se da nije izazvao puno odgovora SAD-a.

Danima kasnije, Putin je, pomalo neobično, odjeven u vojnu uniformu najavio testiranja krstarećih raketa Burevestnik. Ali čak je i to Bijela kuća odbacila. „I ne mislim da je prikladno da to Putin govori, usput rečeno“, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu u ponedjeljak, na putu za Aziju na turneju s tri zaustavljanja koja je uključivala sastanak s kineskim vođom Xijem. „Trebao bi okončati rat, rat koji je trebao trajati tjedan dana sada je u svojoj četvrtoj godini, to je ono što bi trebao učiniti umjesto testiranja projektila“, dodao je Trump.

No, ignoriranjem tog savjeta, a zatim i odmah najavom testiranja torpeda Poseidon na nuklearni pogon, potencijalno sposobnog za radioaktivno uništenje cijelih obalnih područja Sjedinjenih Država, Kremlj je možda nenamjerno nagovorio Bijelu kuću da odluči nastaviti vlastita testiranja nuklearnog oružja. To bi mogla biti lekcija o opasnostima miješanja labavih razgovora s nuklearnim oružjem u sve nestabilnijem svijetu. A ono što je Kremlj možda gledao kao način jačanja svojih argumenata oko Ukrajine, moguće nas je sve uvuklo u novo, opasno i nepredvidivo doba.