Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da Rusija postupno gubi inicijativu na bojištu, što bi moglo otvoriti prostor za diplomatsko rješenje rata koji traje više od četiri godine. U razgovoru za američki CBS News, čije je dijelove objavio i na društvenim mrežama, Zelenski je ustvrdio da se promjena dinamike na bojištu počela osjećati krajem 2025. godine. "Rusija je počela gubiti inicijativu na bojištu. Sada postoji određeni vremenski prozor koji moramo iskoristiti", rekao je Zelenski, dodajući kako Moskva više ne uspijeva osvojiti teritorij brže nego što ga ukrajinske snage uspijevaju vratiti pod svoju kontrolu.
Ukrajinski predsjednik smatra da bi upravo zbog toga pregovori trebali biti pokrenuti prije iduće zime. No naglašava da je za uspjeh diplomacije nužno povećati pritisak na Kremlj. "Moramo pronaći diplomatski put, sjesti za stol i pregovarati prije početka sljedeće zime", poručio je Zelenski. Istaknuo je kako su za to potrebni i veći pritisak Zapada te dodatne sankcije Rusiji, pri čemu bi Europa trebala imati aktivnu ulogu u mogućim pregovorima.
Dosadašnji pokušaji pregovora i posredovanja uglavnom su propadali zbog maksimalističkih zahtjeva Moskve. Među njima je i zahtjev da se ukrajinske snage povuku iz dijelova regija Doneck i Luhansk koji još nisu pod ruskom kontrolom. Zelenski je u intervjuu također kritizirao ublažavanje sankcija Rusiji, koje se posljednjih mjeseci povezuje s globalnim energetskim poremećajima i rastom cijena nafte. "Ukidanje sankcija znači pomaganje ruskim vojnicima kroz pomoć ruskoj industriji", rekao je. Dodao je kako takva politika nije dovela do očekivanog pada cijena energenata te ocijenio da Moskva znakove popuštanja ne doživljava kao gestu dobre volje, nego kao slabost.
U međuvremenu, među zapadnim stručnjacima rastu zabrinutosti da bi Rusija dugoročno mogla proširiti pritisak prema baltičkim državama. Povjesničar Jan Claas Behrends sa sveučilišta Viadrina izjavio je za Bild da Kremlj Estoniju, Latviju i Litvu i dalje smatra dijelom svoje tradicionalne sfere utjecaja. Posebna se pozornost pritom usmjerava na takozvani Suwałki koridor, uski pojas teritorija između Poljske i Litve koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a. Austrijski vojni analitičar Franz-Stefan Gady upozorio je da Rusija ne bi morala fizički zauzeti taj prostor kako bi otežala pristup Baltiku. Prema njegovoj procjeni, korištenje mina na daljinsko upravljanje, dronova i raketnog topništva moglo bi biti dovoljno za uspostavljanje kontrole nad koridorom, čime bi regija bila izolirana bez izravnog prelaska granice.
Zelenski je također, da podsjetimo, ranije upozorio i na mogućnost dubljeg uključivanja Bjelorusije u rat. Sredinom svibnja ustvrdio je da Rusija pokušava uvjeriti bjeloruskog predsjednika Aleksandar Lukašenko da podrži nove vojne operacije. Prema tvrdnjama ukrajinskog predsjednika, Moskva razmatra mogućnost napada s teritorija Bjelorusije prema sjeveru Ukrajine, uključujući područja Kijeva i Černihiva, ali i potencijalne operacije usmjerene prema nekoj od članica NATO-a. Za te navode zasad nije bilo službenih potvrda iz Moskve ni Minska.
Trump je više puta rekao da je Zelenski prepreka miru.