Važna je geopolitika, budalo! Parafrazom izjave bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona koji je 1992. dobio izbore pod motom “Važna je ekonomija, budalo” možda se nekako najjednostavnije i najkraće može opisati situacija nastala zbog krize u Ukrajini koja je izazvala opasno zveckanje oružja u Europi. Ali koliko god bili šokirani mogućnošću trećeg svjetskog rata, što je ipak pretjerivanje novinara i raznih analitičara, nije se dogodilo ništa izvanredno. SAD i najvažnije članice Europske unije odmjeravaju snage sa Sovjetskim Savezom i njegovim pravnim i vojnim sljednikom Rusijom praktički od završetka Drugog svjetskog rata.
Nakon rušenja komunističkog carstva ništa se nije bitno promijenilo. SAD i njegovi saveznici nastojali su i u većini slučajeva uspijevali proširiti svoj utjecaj na istok, dok je Rusija na razne načine pokušavala to usporiti, ako već ne može spriječiti. Sve do Ukrajine Zapad je relativno lako “osvajao” bivše komunističke zemlje zato što su one same bile jako zainteresirane za to. Na drugoj strani Rusija nije imala dovoljno snage da to spriječi. Ukrajina je velik zalogaj i za moćni Zapad koji praktički već dvadesetak godina pokušava “prevesti” ovu veliku i geostrateški iznimno bitnu zemlju u zapadnu interesnu sferu. To je zemlja izjedena unutarnjim podjelama, što se, uostalom, vidjelo na nekoliko zadnjih izbora na kojima su gotovo jednak broj glasova dobivale proruske i prozapadno orijentirane stranke.
Ukrajina je gotovo u Putinovu predsoblju
Blizu je Rusije, gotovo u Putinovu predsoblju, pa ruski predsjednik sve to doživljava kao veliki pritisak na svoj režim. Ukrajina je za njega prva linija obrane od NATO-a. Međutim, nije Ukrajina jedina neuralgična europska točka na kojoj Obama i Putin odmjeravaju snage i bore se za politički, gospodarski i vojni utjecaj. Brzo smo zaboravili da je prostor bivše Jugoslavije bio prvi veći sraz između SAD-a i Rusije koji je završio pat-pozicijom potpisivanjem Daytonskog sporazuma. Federacija BiH otad je interesna sfera Zapada, dok su Republika Srpska i njezin predsjednik Milorad Dodik najodaniji saveznici Rusije. Prodali su Rusima svoja strateška poduzeća koja se bave naftom, a s Putinom idu i u druge u velike projekte s kojima nisu sretni EU i SAD. Upravo bi Republika Srpska i Dodik mogli najviše izgubiti ukrajinskom krizom.
Za razliku od Ukrajine koja je blizu Rusije i doista je prva linija obrane Putinovih geopolitičkih interesa, Republika Srpska je daleko i s njom bi se Putin moga potkusurivati sa Zapadom. Ako već negdje treba dati koncesije, onda će to prije biti na Balkanu koji je već praktički izgubio. To više što se i Srbija sve više približava Europskoj uniji. Ako Rusija nije mogla spriječiti Amerikance da dođu do Kijeva, kako će ih spriječiti da “osvoje” Beograd.
Sada je jasnije zašto je i Hrvatska onako napadno odbijala sudjelovati u izgradnji Južnog toka te zašto prodaja Ine Rusima nije samo gospodarsko pitanje. Nisu bez osnove napisi u nekim beogradskim medijima u kojima se tvrdi da o prodaju Ine Rusima odlučuju – Amerikanci. Stoga se uskoro mogu očekivati vrlo zanimljivi politički procesi na području zapadnog Balkana koji će, kako stvari stoje, uskoro potpuno pripasti Zapadu. Može se očekivati i modifikacija Daytonskog sporazuma koji će značiti slabljenje Republike Srpske. Neće to biti tako mali uspjeh SAD-a i EU koji već četvrt stoljeća pokušavaju pokazati tko je gazda na Balkanu. U tom svjetlu treba gledati i osnivanje balkanskog CNN-a koji bi trebao biti podrška američkoj politici.
>>Lavrov: Kerry i ja smo se dogovorili podržati sporazum od 21.2., SAD: To nije točno!
to o navodnom savezništvu rusije i srbije, to je više predodžba srba, nego realnost. to nikad nije bila realnost.. srbija je ipak nekih 3000 km udaljena od rusije... srbija nema mora.. a ako rusi hoće na jug i na odmor na more, imaju pravoslavnu grčku, ili još bližu bugarsku... a mnogi rusi idu na odmor i u tursku.. dakle, zašto bi rusima bila važna Srbija? jedino za ekonomske interese, ali zato je rusiji važna svaka država. od zapadnih zemalja rusi imaju najbolje i ekonomske i političke odnose sa Njemačkom. Njemci izvoze robe u vrijednosti od 36 milijardi u Rusiju, (strojeve, automobile i ostalo), Rusija izvozi u vrijednosti od 40 milijardi u njemačku (većinom plin i sirovine). Njemačka je važnija za Rusiju nego Srbija. Schroeder je putinov veliki frend, i sa njim je prije desetak godina dogovorio gradnju velikoh plinovoda iz Sibira za njemačku. taj plinovod je odavno izgrađen.