Prosječna neto plaća za studeni bila je tek dva eura ispod granice od 1500 eura, objavio je Državni zavod za statistiku. U samo mjesec dana prosjek je porastao za 28 eura, dok je na godišnjoj razini prosječna plaća veća za 132 eura, odnosno za oko deset posto. Time se nastavio snažan nominalni rast plaća koji obilježava cijelu 2025. godinu, premda se u samoj strukturi rasta počinju jasno uočavati razlike među skupinama zaposlenih.
Podaci DZS‑a pokazuju da su u pretposljednjem mjesecu godine stagnirale ili čak blago pale plaće ispod medijalne vrijednosti. Drugim riječima, donja polovina zaposlenih u zemlji u prosjeku je zaradila nešto manje nego mjesec ranije, dok je gornja polovina zabilježila rast. Dok je prosječna neto plaća u studenome porasla za 1,9 posto, medijalna je pala za 0,2 posto, na 1278 eura. Taj iznos predstavlja granicu do koje su se kretale plaće slabije plaćene polovice zaposlenih u Hrvatskoj.
Prosječna plaća im je 2146 eura: Postali su druga najbolja plaćena djelatnost u Hrvatskoj
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Dobar pokazatelj da plaćama ne možeš dignuti kvalitetu usluge ili popraviti sustav. U javnom sektoru, naravno. Isto je i u školstvu i u cijelom javnom sektoru... Možda si zadržao kojeg čovjeka da ne ode odmah u inozemstvo, nego da obavi tu specijalizaciju, pa tek onda ode. Sve skupa žalosno, utukla se masa novaca, a građani nemaju baš puno od toga. Dobio se hrpu mladih koji nemaju od koga učiti, često im se niti neda, pa si dobio hrpu fuševa. A uz sve to, nisi maknuo korupciju.