Kolumna

Proračun EU: Može li fleksibilnost sačuvati solidarnost

Foto: YVES HERMAN/REUTERS
Proračun EU: Može li fleksibilnost sačuvati solidarnost
23.07.2025.
u 09:39
Na koheziju i poljoprivredu tradicionalno je odlazilo dvije trećine europskog proračuna. Te su dvije prioritetne politike bile tako i nazvane, tj. novac je bio namijenjen točno za te dvije politike, a unutar njih su bili točno definirani prioriteti i načini podjele novca

Prijedlog sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, za razdoblje 2028. – 2034., prošloga je tjedna tek izašao iz Europske komisije i o njemu će se još dugo raspravljati, pregovarati, natezati u ovom ili onom smjeru, ali on sadrži jednu kreativnu novost. Koja je, bez obzira na činjenicu da je prijedlog sasut brojnim kritikama, ipak dobra. Nećemo reći i genijalna, ali možda se na kraju pokaže genijalnom jer daje državama članicama fleksibilnost koja im je u ovakvim geopolitičkim okolnostima – s toliko bitaka na raznim političkim, ekonomskim, ideološkim i stvarnim ratnim frontovima – prijeko potrebna. I koja se može pokazati kao način za opstanak Europske unije koja, nemojmo se zavaravati, nije zadana u svom postojanju, pogotovo ne nakon Brexita, ruskog agresivnog neoimperijalizma i američkog trumpizma.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 1

EJ
ejStef
17:03 24.07.2025.

Ne znam koja je ideja EU-a ili uopće nema ideje. Ovaj proračun opet uvodi nove poreze, novu birokraciju, jača ideološku agendu, a kakti bi trebali biti konkurentniji, okrenuti se novim tržištima, postati globalno konkurentni (ha, ha) itd... ESG ubija, socijala ubija, birokracija ubija, sindikati ubijaju, propisi ubijaju i još mnogo toga. Kako EU misli privući investicije s jačanjem tih parametara koji su već sada najgori na svijetu? Kako misli vratiti proizvodnju kada više niti građani EU-a sa subvencijama ne mogu platiti tako proizvedene stvari? Gdje globalno i kome misli EU biti konkurentna s tim načinom?... Nije bez veze što je skoro kompletna proizvodnja pobjegla iz EU-a, nije bez veze što udio EU-a u globalnom BDP-u drastično pada... Toliko se priča o tom zelenom, a na kraju niti istraživanja ne idu, prije će Kina i Amerika doći do fuzije. Priča se o zamjeni vozila onima na struju, a EU ne može proizvesti niti baterije... Zapela je EU u nekim ideološkim iluzijama, sada već deluzijama, a nema je nigdje. Ako se pogleda top 20 najvećih svjetskih kompanija ako će se naći jedna iz EU tamo blizu 20-tog mjesta. U novim tehnologijama ih nema nigdje, nema niti jednog globalnog tehnološkog lidera itd. Samo se koti birokracija, samo se izmišljaju nova birokratska radna mjesta, novi propisi, a sve u cilju daljnjeg stvaranja nove birokracije...