Ako europske vlade dosad nisu ozbiljno shvaćale prijetnje Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Američke Države mogle preuzeti Grenland, sada je jasno da se više ne radi o političkoj provokaciji, piše Politico. Retorika bivšeg američkog predsjednika postaje sve agresivnija, a europski političari ubrzano traže način kako ga zaustaviti. „Moramo biti spremni na izravnu konfrontaciju s Trumpom. On je u napadačkom modu“, rekao je jedan EU diplomat upućen u rasprave koje se vode iza zatvorenih vrata.
Situacija je dodatno eskalirala nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio najavio da će s danskim vlastima razgovarati o mogućnosti američkog preuzimanja Grenlanda. Iz Bijele kuće poručuju da Trump preferira dogovor i kupnju teritorija, no ne isključuje se ni vojna opcija. Kako navodi Politico, europske diplomacije su se aktivirale. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da su Francuska, Njemačka i Poljska već razgovarale o zajedničkom europskom odgovoru.
„Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti silom“, poručio je Barrot, ističući da je u pitanju sigurnost i suverenitet Europe. Unutar NATO-a, ali i u EU institucijama, vlada svojevrsni šok. Bivši danski zastupnik za Politico priznaje da Europa nema jasan plan: „Nitko zapravo ne zna koje alate imamo, a odgovore trebamo odmah, ne za pet godina.“ Prema pisanju Politica, prva i najrealnija opcija jest pokušaj kompromisa. Trump tvrdi da je Grenland ključan za američku sigurnost, posebno zbog ruskih i kineskih interesa na Arktiku, te optužuje Dansku da teritorij ne štiti dovoljno.
Jedna od ideja je da NATO posreduje između SAD-a, Danske i Grenlanda, nudeći Trumpu političku pobjedu, dok bi Danska i Grenland sačuvali dostojanstvo. Razmatra se i jačanje vojne prisutnosti NATO-a na Arktiku, više vojnih vježbi i čak raspoređivanje savezničkih snaga na Grenlandu kako bi se umirile američke sigurnosne zabrinutosti. Druga opcija, piše Politico, jest financijska ofenziva. Trump otvoreno podržava grenlandski pokret za neovisnost, nudeći goleme američke investicije ako se teritorij odvoji od Danske i približi SAD-u.
EU i Danska pokušavaju to nadmašiti. Bruxelles planira gotovo udvostručiti sredstva za Grenland nakon 2028. godine, do oko 530 milijuna eura u sedam godina, uz dodatna sredstva za razvoj infrastrukture i eksploataciju mineralnih resursa. Cilj je jasan: pokazati Grenlanđanima da im Europa može ponuditi bolju i stabilniju budućnost od američkih obećanja. U krajnjem slučaju, EU bi mogao posegnuti za snažnim trgovinskim alatom, tzv. anti-koercijskim instrumentom, koji omogućuje udar na američki izvoz. No, kako upozorava Politico, Trump bi morao povjerovati da je Europa ovaj put ozbiljna.
Najdramatičniji scenarij je vojna intervencija SAD-a. U tom slučaju Europa ima vrlo ograničene mogućnosti. Danski zakoni obvezuju vojsku na obranu teritorija, a pojedini diplomati smatraju da bi europske zemlje mogle poslati simbolične snage na Grenland kako bi povećale političku i moralnu cijenu američke akcije. „To je neistražen teritorij i moglo bi doći do gubitka ljudskih života“, upozoravaju stručnjaci.
Kako zaključuje Politico, Europa se prvi put ozbiljno suočava s pitanjem kako zaštititi vlastitu sigurnost – ne od Rusije ili Kine, nego od Sjedinjenih Američkih Država. Ishod ove krize mogao bi trajno promijeniti odnose unutar NATO-a i budućnost europske sigurnosne politike.
Bit ce samo peta opcija: slanje prosvjedne note! :P