Predsjednik Josipović: Milka Planinc je zaslužila poštovanje

Milka Malada, kasnije udana Planinc, rođena je u Drnišu 1924., a odrasla je u Splitu. U Drugome svjetskom ratu bila je pripadnica XI. dalmatinske udarne brigade, kasnije politička komesarka, a iz rata je izišla s činom poručnice.

U politiku se uključila na zagrebačkoj Trešnjevki i s položaja u gradskom sekretarijatu za kulturu dolazi do republičkog sekretarijata (ministarstva) prosvjete i do mjesta predsjednice Hrvatskog sabora (1967.-1971.).

Nakon sloma hrvatskog proljeća dolazi na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske odakle, na prijedlog Josipa Vrhovca, daje uhititi Franju Tuđmana, Dražena Budišu, Šimu Đodana, Marka Veselicu, Vladu Gotovca, Hrvoja Šošića i druge njegove aktere.

U njenom premijerskom mandatu savezne vlasti potpuno su zabranile ili strogo ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje što je za rezultat imalo teške nestašice kave, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda. Ponestalo je automobilskih goriva pa je SIV uveo prodaju na bonove - koji su svakom vlasniku osobnog automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara benzina ili dizela.

Kada ni to nije pomoglo Milka Planinc uvela je do tada neviđeni sistem vožnje "par-nepar" kada su određenim danima smjela prometovati samo vozila kojima je zadnji broj na registracijskoj tablici bio parni, a u drugima neparni.

Ograničena je i sloboda putovanja u inozemstvo i to tako što su za svaki prijelaz državne granice građani SFRJ morali uplaćivati novčani depozit koji je progresivno rastao pri svakom slijedećem prelazu granice u istoj kalendarskoj godini. Iako rigorozne ove mjere spriječile su financijski kolaps jugoslavenske federacije i stabilizirali devizne rezerve zemlje na razini koja je krajem 80-ih omogućila posljednjem jugoslavenskom premijeru Anti Markoviću da proglasi konvertibilnost jugoslavenskog dinara.

Nakon što je 1986. SIV prepustila Branku Mikuliću, pretposljednjem premijeru bivše države, povukla se u mirovinu i zbog zdravstvenih problema devedesetih morala koristiti invalidska kolica. Preminula je od neobjavljenih uzroka 7. listopada 2010. godine u Zagrebu. Bit će zapamćena kao jedina žena na premijerskom položaju u nekoj od socijalističkih zemalja.