Nakon održane tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport "Djeca u riziku od siromaštva", Odbor, među ostalim, predlaže uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka iz demografskih, ekonomskih, ali i društvenih razloga, zatim vaučere za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kako bi se omogućio izravan pristup djece sportskim i kulturnim sadržajima bez obzira na imovinski status roditelja, kao i besplatan školski obrok za srednjoškolce.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani odrastalo 15,7 % djece do 17 godina i 12,6 % mladih od 18 do 24 godine. Iako je udio djece u riziku od siromaštva smanjen u odnosu na 2024., kada ih je bilo gotovo petina, i dalje je riječ o prevelikom broju materijalno ugrožene djece. Kada se uzmu u obzir podaci iz popisa stanovništva, to znači da u Hrvatskoj u riziku od siromaštva odrasta 104,7 tisuća djece do 17 godina i još oko 35 tisuća mladih od 18 do 24 godine. Osobito su u riziku djeca samohranih roditelja, djeca u obiteljima s niskim prihodima te ona u obiteljima s troje i više djece.
U zaključcima koje je usvojio Odbor za obitelj, mlade i sport, a koje potpisuje predsjednica Odbora Vesna Vučemilović, u preporuci za uvođenje besplatnog školskog obroka za srednjoškolce navodi se da su srednjoškolci jedini (ne uzimajući u obzir učenike u učeničkim domovima) u sustavu odgoja i obrazovanja bez (su)financiranog obroka. Naime, odlukom Vlade 2023. uveden je jedan besplatan obrok za sve osnovnoškolce. Srednjoškolci provode i po sedam sati dnevno u školi, a za vrijeme odmora uglavnom su prisiljeni hraniti se u pekarnicama jer glavnina srednjih škola nema kuhinju ni organiziranu prehranu.
Odbor također pozdravlja napore Vlade uložene u povećanje dostupnosti dječjih vrtića u svim dijelovima Hrvatske te predlaže nastavak tih aktivnosti kako bi zaživjela paradigma prema kojoj je vrtić pravo djeteta, a ne samo potreba roditelja. Smatraju i da se cjelodnevna škola, kroz koju su uvedeni besplatni školski obroci za osnovnoškolce i besplatne izvannastavne aktivnosti, pokazala kao koncept usmjeren na kvalitetu života djece bez obzira na imovinsko stanje roditelja. Odbor smatra da ovaj koncept školovanja treba, nakon eksperimentalnog razdoblja, u odgovarajućem obliku implementirati na cijelom području Republike Hrvatske.
Također su zaključili da je nužno redovito prikupljanje i analiza podataka o djeci u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (materijalni uvjeti, obrazovanje, zdravlje, socijalna uključenost i dr.), kao i objedinjavanje podataka različitih sustava (obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo i drugi resori) kako bi se ti podaci mogli koristiti za kvalitetno planiranje, prilagodbu i evaluaciju politika na svim razinama vlasti. Odbor za obitelj, mlade i sport dostavit će usvojene zaključke resornim tijelima državne uprave kako bi ih ona mogla razmotriti i, sukladno mogućnostima, uzeti u obzir pri donošenju rješenja za navedenu tematiku.
Besplatni dječji obrok je velika greška. U Njemačkoj koja je puno bogatija a koja unatoč tome ima puno siromaštva to svjesno ne uvode. Tamo tradicionalno žele da se roditelji brinu o djeci. Kod nas tradicionalno je država za sve zadužena i kriva. Odgovornost građani ne žele preuzeti ni za svoju djecu, a kamoli za svoje ponašanje. Sve je država kriva i za sve odgovorna. Majka ili otac koji nije u stanju svome djetetu namazati kruh i spakovati u hladnjak, za doručak u školi ionako ne brine puno o svome djetetu. A djeca se u pazi gađaju sa besplatnim obrocima. Šta ima veze, nije moje, đabe je i državno je nek se baca i uništava. Naš pristup svemu u HR.