Pet planinara iz Zenice poginulo je tijekom uspona na ruski Elbrus, a među stradalima je i dr. Meliha Čaušević, poznata maksilofacijalna kirurginja i velika zaljubljenica u planinarenje. U tragediji su stradali još Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić te Nermin Talam. Preživjela su dvojica članova ekspedicije – Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Jedan od njih uspio je samostalno sići s planine i pozvati pomoć, dok su drugoga pronašli pripadnici spasilačkih ekipa. Obojica su prevezena u bolnicu, gdje im je pružena liječnička pomoć.
Tragedija se dogodila na najvišem vrhu Europe, nakon što se sedmeročlana skupina iz Bosne i Hercegovine našla zarobljena na visini od oko 5100 metara. Prema dosad dostupnim informacijama, planinari su tijekom silaska naišli na izrazito teške vremenske uvjete, a nekoliko članova grupe počelo se osjećati loše na velikoj nadmorskoj visini.
Samo pet dana prije kobnog uspona skupina je objavila fotografiju iz turskog grada Fatse. Na njoj se vide planinari na plaži, a uz fotografiju su poslali poruku koja danas posebno odjekuje: "Tisuće kilometara iza nas, jedan vrh ispred nas i samo jedan san. Korak po korak, sve do krova Europe." Nisu ni slutili da će se njihov pohod na Elbrus pretvoriti u tragediju.
Dr. Meliha Čaušević bila je poznata u bh. planinarskim krugovima po brojnim usponima i velikoj strasti prema osvajanju visokih vrhova. Nedavno je ispisala povijest kao prva žena iz Bosne i Hercegovine koja se popela na vrh Kinabalua u Maleziji, visok 4095 metara. Tijekom tog pothvata sa svojom ekipom razvila je zastavu Bosne i Hercegovine na vrhu.
Ruske spasilačke službe primile su dojavu o problemima skupine u večernjim satima 25. srpnja. Prema informacijama ruskog Ministarstva za izvanredne situacije, registrirana skupina od šest osoba ostala je blokirana u blizini prijevoja Elbrusa na visini od približno 5100 metara i nije se mogla sama spustiti. U akciju spašavanja poslano je osam članova specijalizirane visokogorske spasilačke ekipe. Naknadno je utvrđeno da je skupina zapravo brojila sedam članova, jer se jedan planinar ranije uspio spustiti i pozvati pomoć.
Istražni odbor Ruske Federacije pokrenuo je predistražnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće – među ostalim, razina pripremljenosti planinara, organizacija uspona i razlozi zbog kojih se skupina nije mogla samostalno vratiti. Prema neslužbenim informacijama ruskih medija, skupinu nije pratio profesionalni vodič, no ta informacija zasad nije službeno potvrđena.
Lokalni vodiči navode kako su vremenski uvjeti na početku uspona bili relativno povoljni, ali se situacija ubrzo promijenila. Brzina vjetra dosezala je oko 45 kilometara na sat, a do jutra se pojačala na približno 70 kilometara na sat, uz smanjenu vidljivost zbog magle i snijega.
Ruske službe zasad nisu objavile konačan uzrok smrti. Nema potvrda o lavini, padu skupine ili kvaru opreme, a prema prvim informacijama nekoliko je planinara izgubilo snagu i pozlilo im je tijekom spuštanja. Elbrus, visok 5642 metra, smatra se jednim od najzahtjevnijih europskih vrhova. Iako ga godišnje pokušavaju osvojiti brojni iskusni planinari, nagle promjene vremena i ekstremni uvjeti na velikim visinama često dovode do tragičnih posljedica.
Otići u Rusiju sada, jeneodgovorno prema sebi i svim ljudskim normama.