Nema sumnje da su Mađari zaslužni za povijesni razvoj Rijeke. Austrijanci su imali Trst, a između austrijskog i ugarsko-hrvatskog dijela zajedničke države postojala je carinska granica, tako da žito iz Slavonije, Bačke i Banata nije moglo biti izvoženo preko Trsta, nego je bila potrebna luka na hrvatskom teritoriju, pod hrvatsko-ugarskom upravom. I mađarska uprava u Rijeci donijela je puno ulaganja i razvoja, što se i danas vidi.
Ali, kao što u članku na premium stranicama našeg portala vecernji.hr objašnjavaju povjesničari koji su stručni za tu temu (dvojica od njih su mađarski povjesničari hrvatskog porijekla), Hrvati tijekom povijesti nikad nisu prepustili Rijeku Mađarima u državno-pravnom smislu. Mađarima je ona prepuštena na upravu, a i to kroz jednu mađarsku manipulaciju poznatiju kao “Riječka krpica”, no uprava je jedno, a državno-pravni posjed je drugo, kako to ističe Dinko Šokčević, povjesničar iz Budimpešte.
Povjesničar iz Budimpešte: 'Orban nije mislio ništa loše, ali je ružno preskočio važan detalj oko Hrvatske'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Nisu krivi Mađari. Mi smo krivi. Zato što ne poštujemo sami sebe a očekujemo od drugih da nas poštuju. Zamislite da je Izrael nakon stvaranja države 49' ili nakon šestodnevnog rata 67' praktički ukinuo vojsku i vojni rok. Da je svoje medije prodao strancima i da se danas u Izraelskim novinama svaki dan piše o zločinima Židova protiv Njemaca koji su onda natjerali jadnog Adolfa da napravi što je napravio. Te da oni koji su pobijeni u logorima su ustvari to i zaslužili jer su bili zločinci. E onda bi otprilike imali situaciju kao danas u Hrvatskoj. I čemu se onda čudite kmeti cepljeni ili necepljeni (svejedno je).