Poljaci i Nijemci zadovoljni što je komunizam pao, Rusi tuguju

Trideset godina nakon pada Berlinskog zida i raspada Varšavskog pakta, građani zemalja koji su živjeli u toj zajednici sada su puno zadovoljniji nego prije raspada komunističkih režima, pokazalo je istraživanje američkog instituta Pew Research Centera objavljeno u utorak. No, neki među njima zabrinuti su zbog lošeg funkcioniranja političkog sustava i gospodarstva u njihovim zemljama, a mnogi strahuju da im budućnost neće donijeti ništa dobro, osobito na gospodarskom i političkom planu.

Najviše ih zabrinjavaju nezaposlenost i nejednakost pri zapošljavanju. Ipak, za sve to postoje iznimke – djelomično Ukrajina i Bugarska, a posebno Rusija čiji su građani ocijenili da im je ipak bilo bolje za vrijeme komunizma i da im promjene do kojih je došlo potkraj 80-ih i početkom 90-ih nisu donijele ništa dobro.

Pad duhovnih vrijednosti

Istraživanje u 17 zemalja, od kojih su njih 14 članice Europske unije, proveo je ugledni američki institut, a najzadovoljniji su padom komunističkog režima Poljaci i Nijemci. Čak 85 posto njih izjasnilo se u korist demokracije i novoga političkog i gospodarskog sustava. Odmah iza njih je Češka s 82 posto, Slovačka sa 74 i Mađarska sa 72 posto zadovoljnih. Bugarska je još u pozitivi, ali sa samo 54%, Ukrajina je na rubu s 51, a Rusija je jedina u kojoj zadovoljstvo promjenom odobrava manje od 50% građana – njih 43%. U 14 zemalja članica EU, građani smatraju da je to bio dobar potez i da im je donio korist, no intenzitet njihove sklonosti demokratskim principima i vrijednostima nije baš visok.

Zanimljivo je promotriti jesu li ispitanici u tih 17 zemalja zadovoljni promjenama u nekim državnim sustavima poput školstva i zdravstva, ali i nekim općim društvenim vrijednostima. Najbolje je prošao sustav školstva – 65 posto ispitanika smatra da su promjene koje su se dogodile između 1989. i 1991. izuzetno pozitivno djelovale na sustav školstva. Standard života boljim smatra 61, a veći ponos prema svojoj zemlji ima 58 posto ispitanika. Ostali parametri su u negativi – tako 49% ispitanih vjeruje da je došlo do poboljšanja u poštivanju duhovnih vrijednost, 31% ih smatra da je pad komunizma loše utjecao na to područje života. U slučaju pravosuđa, 44 posto ih smatra da je bolje nego što je bilo prije, no 43 posto kazalo je da je novi politički sustav pravosuđu donio loše stvari i da je ono u biti nazadovalo. Najviše je nezadovoljstva zdravstvom i poštivanjem obiteljskih vrijednosti. Za 53 posto ispitanika zdravstveni sustav se urušio i funkcionira puno lošije nego u vrijeme komunizma.

Profitirale samo elite

No postoji nešto zbog čega je većina stanovnika tih zemalja nezadovoljna. Ističu da su društvene elite, osobito politička i gospodarska, puno više profitirale od pada komunizma nego ostali građani. Postoji nezadovoljstvo načinom na koji funkcionira demokracija i izrazito duboka frustracija političkim elitama za koje ljudi smatraju da nisu u doticaju s običnim ljudima. Čak 69 posto ispitanih smatra da je tvrdnja u kojoj stoji da je političarima stalo do onoga što misle obični ljudi, potpuno pogrešna. To je osobito naglašeno u Rusiji i Ukrajini gdje su ljudi najnezadovoljniji kvalitetom života.

Unatoč tome, upravo Ukrajinci, a uz njih i Poljaci i Litavci, imaju najviše nade u to da će njihovoj djeci biti puno bolje nego njima i da će im životni standard u budućnosti biti puno bolji nego što je danas. Istraživanje je provedeno između svibnja i kolovoza, a u njemu je sudjelovalo nešto manje od 19 tisuća stanovnika u 17 europskih zemalja, a u Hrvatskoj i susjednim zemljama istraživanje nije provedeno.