Moraju li se novinari i političari gledati "preko nišana" ili je poželjno da razviju suradničke veze? Kakav treba biti odnos politike i medija, a kakav je taj odnos danas? U propitivanje tih odnosa političari i novinari upustili su se zajednički, u organizaciji Akademije za politički razvoj i British Councila te uz asistenciju stručnjaka s Fakulteta političkih znanosti.
Prigodno istraživanje potvrdilo je premisu s kojom se u taj dijalog krenulo. I političari i mediji jedni o drugima imaju predrasude. Političari drže da mediji ne razumiju njihove važne političke akcije i da su zlonamjerni u pristupu. Novinari pak drže da političari uvijek imaju skrivene namjere, bilo zbog osobnih ili stranačkih motiva.
U dijalog se ušlo i s tezom da mediji još nisu stekli pravu ravnotežu između slobode i odgovornosti. U bivšem političkom sustavu mediji su, smatra se, bili "servis politike", a početkom 90-ih njihove su iluzije o ulozi medija u demokraciji raspršene još jednom etapom političkih pritisaka. U 21. stoljeću hrvatski mediji napokon su se našli u okruženju slobode, ali onda se pojavio manjak na strani odgovornosti.
Odnos politike i medija važan je za funkcioniranje demokracije. U Hrvatskoj je povjerenje u političare i državne institucije ekstremno nisko, a ni povjerenje u medije nije osobito. Prema istraživanjima Eurobarometra s kraja prošle godine, 85 posto građana Hrvatske ne vjeruje političkim strankama (europski je prosjek tog nepovjerenja 76 posto, u što su uključene i nove članice EU). Saboru ne vjeruje 71 posto građana, Vladi ne vjeruje njih 68 posto, a tiskanim medijima 57 posto S tom razinom nepovjerenja u vodstvo zemlje i u medije koji bi ga trebali kontrolirati teško je održati razvoj demokracije.
Puno više blagonakloni
Istraživanje koje brojem ispitanika nije reprezentativno, ali je svakako indikativno, a koje je proveo Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti, otkriva da su političari puno više blagonakloni prema novinarima nego obratno. Čak 62 posto političara novinare doživljava kao partnere, a nitko od anketiranih političara nije kazao da su im novinari protivnici. No, kad je novinarima bilo postavljeno pitanje što misle o tome kako ih doživljavaju političari, percepcija je bila obratna: 56 posto novinara reklo je da ih političari vide kao protivnike.
Jesu li političari u svom odgovoru bili neiskreni ili pak novinari o političarima imaju predrasude? Odgovori na pitanje novinarima koji od ponuđenih izraza najbolje opisuju zanimanje političara ostavljaju malo razloga za dvojbe. Političari su jednostavno prevrtljivci, reklo je 62 posto novinara, a ostalih 38 posto političare drži lovcima u mutnom!
Zaključak je da političari više cijene i poštuju novinare nego novinari političare, a novinari smatraju da je većina političara iznevjerila svoje poslanje.
Uvijek dostupni
U pokušaju da se detektiraju uzroci toga za medije i politiku nepovoljnog startnog stanja neke su odgovore sugerirali rezultati iste ankete. Mediji drže da su moderni hrvatski političari još uvijek premalo iskreni, jasni i otvoreni. Na pitanje koja stranka ima najkvalitetnije odnose s medijima, 90 posto novinara odgovara da je to Hrvatska stranka prava. Uvijek dostupna novinarima, uvijek jasnoga stava!
Novinari najviše cijene kod političara dostupnost i otvorenost, zatim ustrajnost, poštenje, borbu za opće dobro i poznavanje tema. Tko utjelovljuje sve te osobine? Haespeovac Tonči Tadić, jednoglasno kažu novinari.
Ako bi se nad takvim odgovorima trebale zamisliti sve ostale stranke, novinarima bi u istom smislu mogao biti zanimljiv popis zamjerki koje na njihov račun upućuju političari. Na prvom je mjestu površnost, pa neobrazovanost, zatim neobjektivnost, politička pristranost, brzopletost te naposljetku, ali ne najmanje važna ovisnost o uredniku ili vlasniku.