PMF uvodi školarinu od 3000 kuna za sve koji nisu plaćali studij

Ukidaju se školarine! Kada je to lani studentima obećavao ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, bio je dobrano “pritisnut” blokadom studenata na Filozofskom fakultetu. Pa im je, eto, obećao, a oni su prestali upadati kolegama neistomišljenicima na predavanja. I sada Fuchs računa u preskupoj zgradi Ministarstva na Sveticama i traži načine kako da ispuni svoje obećanje.

Nema novca
Ali načina nema. Shvatili su to i dekani čiji su fakultetski računi dobrano “stanjeni”. Nema za režije, za razvoj, za materijalne troškove... Iz proračuna su dobili pet posto manje novca, a za otprilike isto toliko posto opali su im prihodi od poslova koje imaju s gospodarstvom. A troškovi su, “ko za vraga”, još i porasli. Što učiniti?

Jednostavnom logikom odlučili su taj manjak nadoknaditi školarinama, koje će, kako sada stvari stoje, studenti ionako morati plaćati i iduće godine. Gotovo svi fakulteti razmišljaju o povećanju kvote za studente uz plaćanje na štetu kvote bez plaćanja. Drugim riječima, više u Hrvatskoj neće bez plaćanja studirati 40 posto studenata, nego puno manje. Koliko, još je upitno, no neki dekani tvrde da bi se kvote za one koji ne plaćaju smanjile otprilike 10 posto.

– Bez takvih poteza ne možemo zaokružiti financijsku konstrukciju. Ministarstvo nam ne pokriva ni 30 posto materijalnih troškova. Jedini je put da dođemo do prihoda naplata školarina većem broju studenata – priznaje Izvor Grubišić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je uvjeren da od ukidanja školarina neće biti ništa. Jer novca jednostavno nema.

Još je teža situacija na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na kojem je dosad više od 80 posto studenata studiralo na trošak MZOŠ-a, odnosno bez plaćanja. Pa nije ni čudno što se dekan Mladen Juračić odlučio na drastične promjene.

– Novca nemamo i do njega možemo jedino preko školarina, koje za većinu dosad nismo imali. A od MZOŠ-a smo dobivali manje novca nego neki fakulteti koji su svojim studentima naplaćivali visoke školarine. Tako više ne možemo. Jedini način da se spasimo jest da povećamo broj školarina. Samo je pitanje bi li trebalo svima naplatiti isti iznos, a prijedlog je 3000 kuna, ili uvesti linearni model plaćanja po kojem bi neki plaćali manje, a oni slabije rangirani studenti maksimalan iznos od 5500 na nastavničkim ili 9240 na istraživačkim smjerovima – objašnjava Juračić.

Razvoj stagnira
Iako službene potvrde nema, neki fakulteti sve glasnije razmišljaju i o povišenju školarina. Navodno je riječ o fakultetima poput medicine, farmacije, stomatologije i akademija, koji imaju najveće materijalne troškove i najviše školarine – 9240 kuna.

– Upravo prikupljamo prijedloge fakulteta. Moramo ih dobiti do početka idućeg tjedna jer je u utorak sjednica Senata na kojoj bi trebalo donijeti konačnu odluku o kvotama i školarinama. Činjenica je da je situacija jako teška, fakulteti su na rubu snaga jer je proračun smanjen, zbog čega smo morali reducirati sve troškove održavanja, materijalne troškove... A sve to utječe na kvalitetu – istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. Ni on ne vjeruje da će MZOŠ ukinuti školarine.

– Ne mogu predvidjeti što će biti, ali vjerojatno im je teško naći način da se to ostvari. A razvoj u koji naši susjedi Slovenci upravo u krizi ulažu više – stagnira. Nema ga – ogorčen je Bjeliš.