Plenković u Kijevu pričao na ukrajinskom: 'Rusija je jednostavno htjela još teritorija, to je jasna i teška nepravda'

Hrvatska kao država koja je prošla kroz agresiju shvaća da je ono što se Ukrajini događa „jasna i neosporiva nepravda”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu u Kijevu. Stigavši u svoj šesti posjet Kijevu od ruske invazije 2022., Plenković je sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti i na petom sastanku na vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa. U obraćanju, dijelom na ukrajinskom jeziku, Plenković je govorio o borbi i ustrajnosti Ukrajinaca „kroz stoljeća rata i pokušaja da joj se poreknu identitet i mjesto u povijesti”. 

Ukrajina je opstala, a odlučnost njezina naroda danas je vidljiva diljem zemlje – kod vojnika koji ju brane, učitelja koji podučavaju pod uzbunama, liječnika i volontera, rekao je premijer.  Odao je počast palim vojnicima i civilnim žrtvama, ističući da Hrvatska razumije Ukrajinu jer je prije 35 godina i sama bila „ne u istoj, ali sličnoj situaciji”. „Prepoznajemo nepravdu kad ju vidimo, a ono što se toliko dugo događa Ukrajini je jasna, neosporiva i teška nepravda”, rekao je Plenković.

Dodao je da Ukrajina nije kriva za taj rat, niti ga je isprovocirala Europa. Ne postoji drugo objašnjenje osim „tragične činjenice da je teritorijalno najveća država na svijetu jednostavno htjela još teritorija za sebe”, rekao je hrvatski premijer misleći na Rusiju. Plenković je na konferenciji za medije nakon samita Ukrajina – jugoistočna Europa rekao da Ukrajina, ali i druge države kandidatkinje, moraju iskoristiti aktualni trenutak u kojem se proširenje vratilo u fokus Europske unije. 

Ta nova politička atmosfera, kao i dolazak nove vlade u Mađarskoj nakon one Viktora Orbana koja je potpuno neopravdano blokirala pristupni proces Kijeva, omogućavaju Ukrajini da otvori prvi klaster pregovora, smatra on. No, proces pristupanja mora ostati utemeljen na zaslugama kako bi se osiguralo da one zemlje koje uđu u europski savez doista budu na to spremne, istaknuo je Plenković. 

Plenković se kasnije na X-u pohvalio sastankom sa Zelenskim. Naveo je da će Vlada i dalje snažno podržavati Ukrajinu koja, kako je naveo, pružajući otpor ruskoj agresiji već četiri i pol godine, brani svoju slobodu, ali i sigurnost cijele Europe.

"Uz kontinuiranu političku, gospodarsku, energetsku i vojnu potporu, nastavit ćemo pomagati Ukrajini dijeleći svoje iskustvo iz Domovinskog rata, uključujući humanitarno razminiranje, procesuiranje ratnih zločina, skrb o ratnim veteranima te mirnu reintegraciju okupiranih područja. U fokus stavljamo i daljnje intenziviranje suradnje hrvatske i ukrajinske obrambene industrije. Razgovarali smo i o dodatnim sankcijskim mjerama EU-a s ciljem stvaranja dodatnog pritiska na Rusiju, kao i o međunarodnim naporima za postizanje mira i pružanju sigurnosnih jamstava u slučaju postizanja dogovora o primirju. Čestitao sam predsjedniku Zelenskom na iskoraku koji je Ukrajina ostvarila u pristupnom procesu nakon otvaranja prva dva pregovaračka klastera. Smatramo da Ukrajina zaslužuje jasnu europsku perspektivu i na tome ćemo zajedno ustrajati", napisao je.