Premijer Andrej Plenković u srijedu je izložio neke detalje paketa antiinflacijskih mjera koji će sutra biti predstavljen na sjednici Vlade, među ostalim i oporezivanje prekomjernih bruto marži te dizanje paušala u vezi krakoročnog najma, a potvrdio je i da će Ante Žigman biti predložen za novog guvernera. Govoreći o paketu antiinflacijskih mjera, istaknuo je da ga je vladajuća koalicija podržala te da sadrži nekoliko strukturnih elemenata, pri čemu je prvi proračunska disciplina. Naglasio je da nema novih, nepredviđenih rashoda koji bi doveli u pitanje ono što je planirano u državnom proračunu na početku godine. Plenković je poručio kako očekuje da svi akteri razumiju kontekst u kojem Vlada djeluje kako bi se ublažili inflatorni pritisci, koji su u posljednje vrijeme uglavnom uzrokovani rastom cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku, ali i određenim unutarnjim čimbenicima na koje će Vlada djelovati.
"Kontekst na koji se to odnosi su i određene izmjene zakona, primjerice poreza na dobit. Dakle, porez na bruto marže i to prekomjerne marže, jer je analiza pokazala određena odstupanja koja izlaze izvan onoga što bi bilo logično i normalno poslovanje uz odgovarajuću dobit. Negdje su takva odstupanja prevelika. Prema tome, išlo bi se s izmjenama kojima bismo porezno dohvatili takve situacije. Također imamo još nekoliko aspekata, prije svega samostalna djelatnost, koja se izrazito povećava u zadnjih nekoliko godina, gdje su porezno priznati rashodi čak 85 posto", najavio je Plenković. Dodao je kako to dovodi do neravnoteže i nejednakog poreznog položaja u odnosu na nesamostalne djelatnosti koje imaju veća davanja. Istaknuo je da je ta mjera u početku uvedena kao potpora u razdoblju visoke nezaposlenosti, no da je sada došlo do “disbalansa” koji je potrebno ispraviti.
"Radi se i o povećanju paušala, odnosno donjega praga u vezi kratkoročnog najma, za koji ostavljamo delegiranu ovlast jedinicama lokalne samouprave da to određuju, no mislimo da je taj paušal jednostavno prenizak i da ga treba povećati, čime ćemo također pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka", kazao je Plenković. Najavio je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, ocijenivši to velikim iskorakom u poboljšanju standarda umirovljenika. Dodao je kako bi dobitnici paketa antiinflacijskih mjera trebali biti svi građani, kako bi se ublažio pritisak rasta cijena. Plenković je istaknuo da je HDZ, uz podršku koalicijskih partnera, odlučio Hrvatskom saboru predložiti Antu Žigmana, sadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, za novog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).
"To je mjesto na koje, po smislu posla i kvalifikacijama koje se očekuju, treba doći izrazito iskusna, kompetentna i stručna osoba. Ante Žigman je prije svega ekonomist. Počeo je svoju karijeru u Hrvatskoj narodnoj banci, radio je i u poslovnim bankama, a bio je također i u Ministarstvu financija kao državni tajnik. Sada je niz godina na čelu Hanfe, odnosno nadzorne agencije za sve druge financijske institucije koje nisu banke. Ima zrelu životnu dob, kompetentan je i stručan za te teme, smatramo da on taj posao može itekako dobro obavljati", izjavio je premijer Plenković. Izrazio je uvjerenje da će Hrvatski sabor dati povjerenje Žigmanu.
Na upit o tome je li primjereno njegovo imenovanje s obzirom na to da mu je supruga ministrica u Vladi, Plenković je odgovorio da bračni status ne bi trebao ograničavati sudjelovanje u javnom životu. “Hrvatski sabor daje povjerenje, tako da se u formalno-pravnom smislu ništa bitno ne mijenja. Ključna je stručnost gospodina Žigmana i njegova želja da obavlja taj posao, i vjerujem da će ga vrlo dobro obavljati”, rekao je Plenković.
Govoreći o arbitražnom postupku između Republike Hrvatske i MOL-a, premijer je čestitao Državnom odvjetništvu i odvjetničkoj kući Clifford Chance, koja je zastupala hrvatske interese, istaknuvši da je arbitražno vijeće odlučilo kako MOL ni na koji način nije oštećen u vezi s naknadama za eksploataciju istraživačkog polja. "Nove okolnosti u Mađarskoj, a to je promjena vlade, otvaraju šansu za dijalog prije svega s mađarskom državom, da vidimo kako razriješiti to pitanje imamo, koje realno gledajući, nažalost, opterećuje odnose Hrvatske i Mađarske, a koji bi trebali biti na znatno višoj razini nego što jesu.
Kada gledam, primjerice, što Hrvatska vlada radi u partnerstvu s mađarskim zastupnikom u Hrvatskoj Robertom Jankvicsom za poboljšanje položaja mađarske zajednice u Hrvatskoj, pa moram priznati i što Mađarska radi za kvalitetan položaj hrvatske zajednice u Mađarskoj, to su pozitivni primjeri. Ovdje smo opterećeni nasljeđem koje se dogodilo puno ranije, od prve privatizacije Ine, druge privatizacije Ine i svih problema koji su iz toga proizašli. Više sam puta rekao da je, gledajući današnju energetsku krizu koja traje pet-šest godina, to bio potez koji vjerojatno s današnjim iskustvom i posljedicama, nitko ne bi poduzeo", rekao je.
Podsjetio je da je Vlada prije nekoliko godina ponudila odgovarajuću cijenu za MOL-ov udio u Ini, no da ponuda nije prihvaćena, istaknuvši kako je teško kupiti nešto ako druga strana to ne želi prodati. "Sada smo u fazi razrješavanja tih odnosa, ali vjerujem da imamo priliku. Vlada se priprema za ozbiljan dijalog s Mađarskom o svim otvorenim pitanjima i nadam se da će se to pitanje riješiti što prije i što kvalitetnije", zaključio je Plenković.
1. Priča o Ini ostaje jedna od najvećih političkih i ekonomskih trauma moderne Hrvatske. Za vrijeme vlade Ive Sanadera država je, kroz političke odluke obilježene korupcijskim aferama, prepustila stvarnu kontrolu nad Inom mađarskom MOLu. Posebno je problematično što su prodavane dionice koje su bile u vlasništvu hrvatskih branitelja i građana, dok je javnosti cijeli proces predstavljan kao “strateško partnerstvo”. Kasnije su i sudovi utvrdili postojanje korupcije u slučaju upravljačkih prava, ali Hrvatska nikada nije do kraja politički ni pravno iskoristila tu činjenicu kako bi pokušala vratiti izgubljeni utjecaj.