uvođenje eura

VIDEO Pogledajte kako izgleda eurokovanica s motivom kune

Foto: Pixsell/Večernji list
04.05.2022.
u 11:01
"Smatramo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja, ta činjenica je bitna", kaže Plenković.
Pogledaj originalni članak

Premijer Andrej Plenković predsjedava 15. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).

– Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutačno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali Vlada na njih reagira, kao što znate, i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva – rekao je premijer Andrej Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u europski tečajni mehanizam II. 

– Hrvatska je radila na ispunjavanju akcijskog plana koji će u ovom dvogodišnjem periodu biti dovoljan da ispunimo sve kriterije. Danas ćemo imati prigodu vidjeti dizajn kovanice od jednog eura, nakon ponovljenog natječaja. Javnost će imati prigodu vidjeti i tu novu kovanicu – dodao je premijer.

Podsjetio je da je Vlada na sjednici 31. ožujka usvojila izvješće o ispunjenom akcijskom planu

– Danas ćemo čuti nešto o provedbi nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, to je zahtjevna logistička operacija koja zahtijeva puno novca. Uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan je od dva strateška cilja dublje integracije u EU. To smo željeli kad smo podnijeli zahtjev za članstvo 2003. Postupno smo od 2017. radili na ispunjavanju kriterija, dolazimo u fazu zadnjih par mjeseci kad se taj cilj i realizira.

– Smatramo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja, ta činjenica je bitna. Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama s valutnom su klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.

– Očekujemo rast u ovoj godini, rekalibrirali smo tu procjenu zbog promjenjivih okolnosti na tri posto, 2023. trebalo bi biti 4,4 posto, 2,7 posto 2024. i 2,5 posto 2025. Ponovno očekujemo smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 u 2023. i 1,2 u 2024. godini. Istodobno će se javni dug smanjivati, 79,8 posto u BDP-u 2021. na 76,2 u ovoj godini, na 71,7 u 2023. te ispod 69 posto u 2024. Sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata  jer ta činjenica utječe na sve procese. Prošle godine imali smo prosječni rast cijena od 2,6 posto, bio je nešto niži od prosjeka EU. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto.

Ministar Zdravko Marić sutra će u Saboru predstaviti drugo čitanje Zakona o uvođenju eura. Plenković je rekao kako očekuju izglasavanje zakona već krajem idućeg tjedna.

– Ispunili smo devet mjera u četiri područja, sve je to dobro poznato. Smatramo da će ovakav cjelovit pristup omogućiti i da se na razini europodručja provedu sve ključne odluke za naše članstvo, definirat će se konačni tečaj u srpnju, a od 5. rujna isticat će se cijene i u eurima i u kunama. Usvajanje eura trebalo bi stupiti 1. siječnja – podsjetio je premijer.

Plenković je zahvalio i čestitao autoru idejnog rješenja te autorima izvedbenog rješenja čiji su prijedlozi izabrani za nacionalnu stranu kovanice eura i centa.



– Mislim da je sada sve dobro prošlo. Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata – rekao je premijer.

Guverner Boris Vujčić rekao je kako sve ide kako su planirali. Koordinacijski odbori su, kako je rekao, napravili sjajan posao.

– Popeglali smo sva otvorena pitanja, u hodu će ih još biti, za sada stvar ide po planu i vrlo dobro – rekao je Vujčić.

Viceguvernerka Ivana Jakir Bajo predstavila je kako će izgledati nacionalna strana kovanice eura.

– Devet članova žirija, naši poznati kipari, slikari, dizajneri, povjesničari umjetnosti. Oni su imali najteži zadatak od 135 prijedloga izabrati pet najuspješnijih, nakon toga Komisija za novac HNB-a rangirala je prva tri najuspješnija rješenja. Dobili smo pozitivnu obavijest Vijeća EU o odobravanju dostavljenog najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane na kovanici eura s motivom kune. U ovom natječaju tražili smo ne samo idejna, nego i izvedbena rješenja – rekla je viceguvernerka i predstavila najuspješnije likovno rješenje za motiv kune.


 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 85

GO
goran2hr
10:45 04.05.2022.

Fotelja u Briselu - strateški cilj.

KP
Karlovacko pivo
12:16 04.05.2022.

Kakvih sve jazavčara kod nas nema uvjek im nešto nevalja .Izađite na izbore pa izglasajte bolju Vladu a usput i predsjednika koji je dodiao i bogu i vragu za ovo mandata

RE
Real_
14:22 04.05.2022.

Primjer grčke ekonomske krize pokazuje negativne posljedice preranog uvođenja eura