Premijer Andrej Plenković je u nedjelju u Beču američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini nazvao "izrazitom problematičnim" jer predviđa prepuštanje čak triju ukrajinskih regija Rusiji. Premijer je u Beču sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o budućnosti Europe, a nakon završnog panela "Prema novom europskom samopouzdanju", održanom u dvorcu Hofburg, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, obratio se novinarima.
"Izrazito je problematično da se po predloženom mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini čak tri regije prepuštaju Rusiji i da joj se omogući da iz ove agresije ode s Krimom, Luhanskom i Donjeckom", rekao je Plenković. Smatra da će upravo taj segment biti najzahtjevniji za Ukrajinu u sljedećim danima, kako se plan bude modificirao i prilagođavao. "To je naime suprotno ustavu Ukrajine, ide se u kršenje načela teritorijalnog integriteta", rekao je.
Najavio je i sazivanje sastanka na razini europskih čelnika, na kojem će se raspravljati o pozicijama Ukrajine te analizirati sadržaj i implikacije predloženog plana. Naglasio je kako je važno uskladiti stavove europskih lidera te osigurati jedinstven pristup u daljnjim razgovorima o sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu. Plenković je na X-u objavio da je u Beču, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem te da su razmijenili informacije o najnovijim diplomatskim aktivnostima vezanim uz mirovni plan u 28 točaka, kao i o aktualnim razgovorima koji se u Švicarskoj vode na razini Vijeća za nacionalnu sigurnost.
"Ostajemo čvrsto predani podršci Ukrajini u ovom osjetljivom trenutku i ponovno potvrđujemo našu predanost pravednom i trajnom miru", poručio je šef hrvatske vlade na X-u. Također je objavio da je s Friedenom u Beču sudjelovao na glavnom panelu "Kreiranje budućnosti Europe: Agenda za ulogu Europe u novom svjetskom poretku", u okviru godišnjeg europskog sastanka Trilateralne komisije s nizom predstavnika iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije. "U svom izlaganju posebno sam se osvrnuo na jačanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, demografske izazove i vanjske utjecaje na demokratske procese u Europi", napisao je Plenković.
Smatra da je, uz očuvanje jedinstvenog tržišta i ostvarivanje veće konkurentnosti EU-a kroz zelenu tranziciju i inovacije, ključno ojačati europsku sigurnosnu arhitekturu kroz ulaganja u obrambenu industriju te energetsku sigurnost Europe, koja ne smije biti ovisna o ruskom plinu. "Hrvatska je osnažila svoju energetsku neovisnost strateškim ulaganjima u LNG terminal na Krku te se pozicionirala kao regionalno energetsko čvorište", istaknuo je Plenković. Na panelu je, dodao je, potvrđena snažna i principijelna podrška Ukrajini te je naglašena potreba da Europa bude uključena u rasprave o pitanjima europske sigurnosti.
"U tom, ali i u kontekstu kredibiliteta cijele Europske unije, veliki smo zagovaratelj proširenja EU-a na zapadni Balkan, posebno susjednu BiH, kao i na Ukrajinu i Moldovu", naglašava Plenković. Razgovori u Beču održani su uoči sastanka Europske unije i Afričke unije u ponedjeljak u Luandi, kada će se obilježiti 25. godišnjica institucionalizirane suradnje dviju strana. Plenković je najavio više bilateralnih susreta na margini tog skupa.
Ako po Plenkoviću treba u članstvo EU primiti tri, i to veoma problematičene zemlje od kojih je jedna u ratu i trenutno najkorumpiranija zemlja na svetu, jedna samo što se nije raspala, a druga koju možda čeka sudbina Ukrajine, onda su svi uslovi, klasteri i poglavlja koja se svakdnevno postavljaju Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Turskoj totalno ne bitni, i predstavljaju samo štap na čijem kraju je mrkva.