Bio je tu u susjedstvu, u Martićevoj, prije rata jedan žmukler koji je bio dužan na sve strane. Ako bi ga koji vjerovnik presreo i pritisnuo, mufljuz bi izvadio blok, važno ga proučavao i na kraju rekao otprilike ovo: "Istina, dužan sam ti 300 maraka, ali, vidiš, ti si tek 13. na redu za isplatu. Ali ako mi posudiš još 500, skočit ćeš na 3. mjesto!" Na njega me podsjetio zagrebački gradonačelnik kad je ovaj tjedan predstavio svoj program velike gradnje po gradu.
Nakon tri i pol godine mandata otkrio je da je "potrebno obnoviti gotovo sve, mostove, nadvožnjake, podvožnjake, plinske cijevi, ceste..." pa sada, šest ili sedam mjeseci prije izbora, traži podršku za radove koji će početi, kako je to zgodno, tek sredinom idućeg mandata. U masi projekata kojima nas je zasuo zapela mi je za oko produžena Šarengradska, za koju je, kako kaže, "napravljeno idejno rješenje."
Plaće su nam najviše u povijesti, ali takve su nam i cijene hrane i stanovanja
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kakva bi nam bila država da su na vlasti ovakvi nesposobni trutovi poput slučajnog, senfa... opet bi brojali par nepar, gladovali, smrzavali se, niti bi imali čime obrisati guzicu. kao u bivšoj šuoslaviji.