Plaća učitelju početniku tisuću eura

Svoje planove u obrazovanju u organizaciji Večernjega lista, Media servisa i RTL-a sučelili su predstavnici pet stranaka: Ivan Čehok (koalicija HSS-HSLS), Gvozden  Flego (SDP), Zrinka Kovačević (HDZ), Pero Lučin (HNS) i Slavko Šokičić (HSP). Svi kandidati za budućega ministra obrazovanja dobro poznaju probleme svoga mogućeg resora, a ni plaće učitelja nisu ih uspjele zbuniti. Svi su znali kolike su, ali i kolike trebaju biti.

LUČIN: Zauzimamo se za to da plaća učitelja prati bar prosjek plaće u privredi. I s povećanjem koje se dogodilo taj je zaostatak još oko 12 posto.
Učiteljski je posao jedna od najvažnijih profesija i ako želimo biti društvo znanja, onda se moramo tako i prema njemu odnositi, uključujući i plaće.
ŠOKIČIĆ: Ekonomski je status naših učitelja  neprihvatljiv. Trebamo više ulagati u obrazovanje i u iduće četiri godine treba doseći 7500 kuna.
ČEHOK: Plaće osnovnoškolskih, srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika apsolutno su preniske i prema našem mišljenju u sljedeće četiri godine trebale bi biti sto posto veće.
FLEGO: Njihove su plaće nedopustivo male jer je riječ o visokoobrazovanim ljudima i o djelatnosti od strategijskog interesa za razvitak i budućnost zemlje.
 
Koliku biste plaću, budete li ministar obrazovanja,   zajamčili učiteljima i profesorima?
FLEGO: Predvidjeli smo da sustav napredovanja bude znatno drukčiji tako da osoba ide u mirovinu barem s dvostrukom početničkom plaćom.
KOVAČEVIĆ: U sljedećih šest godina plaće će im se povećati 61 posto. Slažem se da su potplaćeni, ali napravljen je velik napredak u proteklome mandatu.
FLEGO: Bojim se da bi se moglo zaboraviti kako je plaća prosvjetnih djelatnika u ovome mandatu pala daleko najniže, od 15 do 18 posto ispod prosjeka, i to mi se čini nedopustivim.
ŠOKIČIĆ: Ako želimo biti društvo znanja, ako ulažemo u autoceste i mostove, u kanal Dunav  Sava, nema razloga da ne nađemo novce za obrazovanje.
 


Kako ćete uvesti red na tržište udžbenika, kako onemogućiti nakladnike u "uvjeravanju" učitelja da je njihov udžbenik najbolji?
ČEHOK: Treba napraviti katalog udžbenika koji će omogućiti nastavnicima, roditeljima i djeci da imaju alternativne udžbenike, da postoje najviše dva ili tri udžbenika za jedan predmet, ovisno o tome kako će ih roditelji, nastavnici i djeca birati. Udžbenici se moraju dati na slijepe recenzije kako autori ne bi bili sigurni unaprijed da će im udžbenik biti odobren.
FLEGO: Udžbenici trebaju dobiti prioritet prema izvrsnosti. Slijepe recenzije pridonijet će raspadu koalicija velikih izdavača i jednog dijela ministarstva. KOVAČEVIĆ: Izvrsnost mora biti osnovni kriterij.
LUČIN: Podupirem besplatne udžbenike, no monopol velikih izdavača nije održiv. Nabava se treba organizirati   javnim natječajem. Treba razmisliti o vaučerskom modelu nabave udžbenika.
ŠOKIČIĆ: Ovo što se događa u nas pri izboru udžbenika treba mijenjati.
 
Hoćete li ustrajati, odnosno hoćete li uvesti obveznu srednju školu? Kada?
FLEGO: Obavezna je srednja škola uvedena i mi s tim mislimo nastaviti. Mi to zovemo obveznim obrazovanjem do prve kvalifikacije ili državne mature.
KOVAČEVIĆ: Apsolutno da, nadam se u sljedećemu    mandatu.
LUČIN: Podupirem obveznu srednju školu, a treba razmišljati o tome da se početak obrazovanja pomakne prema šestoj ili čak petoj godini života.
ŠOKIČIĆ: Da, do stjecanja prvog zanimanja, ali da bi taj projekt uspio, potrebno je povećati broj stručnih suradnika u školama, promijeniti pravilnik o ocjenjivanju itd.
ČEHOK: Nije važno toliko govoriti o obveznoj srednjoj školi koliko o obveznom trajanju obrazovanja, što znači do stjecanja prve kompetencije koja je dovoljna za posao.
 


Kako ćete rješavati problem korupcije na fakultetima?
LUČIN:  Riječko je sveučilište prije tjedan dana donijelo nova pravila studiranja koja predviđaju transparentno praćenje studenata u tijeku nastave. Studenti se moraju međusobno natjecati za ocjenu, a za nju su odgovorni i profesori, čime se dobrim dijelom uklanja korupcija. Mislim da ima pojedinačnih slučajeva korupcije. Nisam izravno vidio ni jednu osobu kako daje ili prima mito. Treba donijeti zakone koji će sankcionirati osobe koje primaju mito.
ČEHOK:  Mislim da nema toliko korupcije na fakultetima koliko se o tome u javnosti govori.
FLEGO: Čuo sam da je netko dao mito za ocjenu, ali se to nikada nije uspjelo dokazati.
KOVAČEVIĆ: Mnogo je manje konkretnih slučajeva nego što se o njima govori. Konkretno ne znam ni za jedan. Na Ministarstvu smo imali nekoliko dojava, ali kad smo pokušali konkretizirati, prijave su se povukle.
  
Je li u redu da neki studenti plaćaju svoje školovanje,  a drugi ne?
ŠOKIČIĆ: Nije u redu. Trebamo povećati broj visokoobrazovanih i studenti ne bi trebali plaćati školovanje. Svima bih omogućio besplatno studiranje.
ČEHOK: Obrazovanje treba biti besplatno dok student na vrijeme izvršava sve svoje obveze. Onog trenutka kad to ne može, školovanje treba platiti. Svima onima koji dugo i neredovito studiraju ne možemo zajamčiti besplatno školovanje.    
FLEGO: Predvidjeli smo da svi redoviti studenti studiraju besplatno i budem li bio ministar obrazovanja,  osigurat ću besplatno studiranje i neću se praviti da to nije moja briga.
KOVAČEVIĆ:  HDZ apsolutno podupire besplatno školovanje, ne samo u osnovnoj i srednjoj školi nego i  u visokom obrazovanju; čak imamo i model financiranja doktorskih studija. Osim broja visokoobrazovanih želimo povećati i broj doktora znanosti. Ako HDZ bude formirao sljedeću vladu, besplatno će obrazovanje biti za sve redovite studente.
LUČIN: U Europi se uvode participacijske školarine kako bi se osigurala mobilnost studenata i povećala efikasnost studiranja, ali i odgovornost svakog studenta za studij. Vjerojatno ni Hrvatska to neće moći izbjeći pa nije realno govoriti o napuštanju školarine.