Čak i ako rat na Bliskom istoku završi sutra, europske zračne kompanije i putnici očekuju turbulentno ljeto. Cijene avionskih karata ostat će visoke, a opskrba jet gorivom pod velikim pritiskom zbog poremećaja u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac, pokazuje analiza Politica. Europska unija sama ne proizvodi dovoljno jet goriva za svoje potrebe. Rafinerije pokrivaju najviše 70 posto potražnje. Svaki produženi zastoj u isporukama iz Zaljeva mogao bi dovesti do ozbiljnih problema upravo u vrhuncu turističke sezone. Politico je analizirao tri moguća scenarija, ovisno o brzini rješavanja sukoba i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Najbolji scenarij: Rat završava, tjesnac se brzo otvara
Brzi prekid sukoba ne bi riješio krizu preko noći. Tankerima je potrebno više od mjesec dana da doplove iz Zaljeva do Europe. Prema riječima Willieja Walshu, direktoru Međunarodne udruge za zračni promet (IATA), trebat će mjeseci da se opskrba normalizira. Cijene karata ostat će visoke tijekom cijelog ljeta, ali bi se izbjegle masovne otkazivanja letova i velike nestašice na aerodromima.
Najvjerojatniji scenarij: Djelomično otvaranje i nestabilna opskrba
Većina stručnjaka smatra da je ovo najrealniji razvoj događaja. Sukob se djelomično smiruje do ranog ljeta, ali promet tankerima se odvija s prekidima. U tom slučaju cijene goriva ostaju visoke, a opskrba neizvjesna. Posljedica? Otkazivanje slabije popunjenih letova, posebno dugolinijskih turističkih i regionalnih linija, te povremene nestašice goriva na pojedinim aerodromima. Putnici već razmišljaju o alternativama: vožnji autom na odmor ili ostanku kod kuće. Lufthansa je već najavila otkazivanje 20.000 letova kako bi uštedjela gorivo, a slični potezi najavljuju se i u drugim kompanijama. Cijene karata rastu, uključujući dodavanje gorivnih nameta, a popusti su rjeđi.
Najgori scenarij: Rat se nastavlja tijekom ljeta
Ako poremećaji potraju, zalihe jet goriva u Europi mogle bi pasti ispod sigurnosnih minimuma. Tada bi uslijedila racionalizacija potražnje i moguće ograničavanje opskrbe na aerodromima. Europska komisija priprema planove za hitne slučajeve, uključujući moguću obveznu podjelu strateških rezervi među državama članicama. Niske cijene letova i model niskotarifnih kompanija bili bi posebno ugroženi. Stručnjaci upozoravaju da je ovo gora situacija od uobičajenog rasta cijena nafte jer se istovremeno suočavamo s problemom cijene i fizičke dostupnosti goriva.
Što to znači za putnike? Očekuju su više cijene, manje popusta, moguća otkazivanja letova i gužve na cestama umjesto u zračnim lukama. Ljetni odmor 2026. mogao bi biti skuplji i neizvjesniji nego ikad. Europske vlasti i zračni prijevoznici pozivaju na oprez.
Manje putovanja maje zagađenja jel tako. U jednom članku tu nam se sugerira da je mikro plastika opasnost ali ovdje se sugerira da je opasnost to što bi karte mogle poskupiti, a ne činjenica da avioni ispuštaju milijune tona dima od auspuha.