Europski napori da se pripreme oružane snage u iščekivanju velikog sukoba s Moskvom donijeli su nove rezultate, a rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu ovog vikenda nakon povijesne operacije kijevske sigurnosne službe. Ukrajina je u nedjelju izvela neviđeni napad u kojem su rojevi kamikaza dronova izašli iz strateški postavljenih kamiona kako bi uništili desetke vojnih zrakoplova u četiri odvojene zračne baze diljem Ruske Federacije. Zapanjujuća ofenziva, kodnog naziva Operacija paukova mreža, koju je izvela ukrajinska sigurnosna služba SBU, a osobno ju je nadzirao predsjednik Volodimir Zelenski, bila je toliko razorna da su ruski vojni blogeri operaciju nazvali ruskim Pearl Harborom. Europski čelnici i šefovi obrambenih snaga rade na tome da osiguraju da njihove vojske mogu izravno odgovoriti na bilo kakvu prijetnju iz Moskve. Premijer Sir Keir Starmer u ponedjeljak je obećao da će Ujedinjeno Kraljevstvo učiniti "spremnim za borbu" te se obvezao na izgradnju 12 novih nuklearnih podmornica i najmanje šest novih tvornica streljiva kao dio vladina strateškog pregleda obrane. Njemački kancelar Friedrich Merz prošli je tjedan izjavio da će Berlin financirati proizvodnju projektila dugog dometa u Ukrajini, nedugo nakon što je u parlamentu progurao zakon o obrambenim i infrastrukturnim izdacima od 500 milijardi eura.
Ali nigdje ta težnja za remilitarizacijom nije očitija nego na švedskom otoku Gotlandu – turističkom središtu u Baltičkom moru koje se brzo pretvara u ključno vojno uporište NATO-a. Prilikom posjeta Gotlandu krajem prošlog mjeseca švedski načelnik Glavnog stožera obrane i zamjenik vrhovnog zapovjednika Carl-Johan Edström rekao je za MailOnline o svojoj viziji Gotlanda kao budućeg NATO-ova središta i prve linije obrane protiv ruske agresije.
Također je upozorio da transatlantski sigurnosni savez ''ne može skinuti pogled s Rusije sljedećih 15 godina'' te rekao da Gotland mora biti spreman ''primiti udarac'' od ruskih snaga i nastaviti borbu. Važnost Gotlandovog položaja teško je precijeniti. Nalazi se samo 190 kilometara od baltičkih država Estonije, Latvije i Litve – svih članica NATO-a – i samo 375 kilometara od ruske, teško militarizirane enklave Kalinjingrad. S obzirom na to da je Švedska sada dio transatlantskog sigurnosnog saveza, Gotland savezničkim nacijama nudi idealnu bazu s koje mogu nadzirati i odvraćati ruske zračne i pomorske prijetnje nad Baltičkim morem, a u ratno vrijeme i pružati zračnu potporu NATO-ovim trupama angažiranim u Europi dok istodobno napadaju ruske položaje, piše Daily Mail.
No nakon gotovo potpune demilitarizacije otoka prije rusko-ukrajinskog rata, švedska vojska je u utrci s vremenom kako bi obnovila borbene snage otoka i izgradila infrastrukturu potrebnu za podršku u slučaju većeg sukoba. "Gotland je toliko važan otok i teritorij za obranu i odvraćanje cijelog područja odgovornosti NATO-a“, rekao je general-pukovnik Edström za MailOnline.
"Vidim jednu veliku ulogu u tome da budemo središte NATO-ove logistike od Zapada prema Istoku. Druga uloga je biti platforma s koje možete projicirati moć kako biste zapravo kontrolirali komunikacije na razini mora, a također i zračni prostor iznad Baltičkog mora, a treći, Gotland bio bi savršeno mjesto i za izgradnju ofenzivnih sposobnosti potrebnih za duboke udare, na primjer, za obranu saveznika NATO-a od ruskog napada)", kazao je.
Strateška vrijednost Gotlanda kao logističkog središta i odskočne rampe za napade na rusku vojnu imovinu u slučaju napada na Europu nije promakla drugim zapadnim obrambenim čelnicima. Njemački general Carsten Breuer rekao je da ogroman porast proizvodnje ruske vojno-industrijske baze upućuje na to da Moskva priprema svoje zalihe oružja i streljiva za budući sukob s NATO-om, dodajući da su baltičke države u posebno visokom riziku od napada. "Baltičke države stvarno su izložene Rusima, zar ne? I kad ste tamo, to stvarno osjetite... u razgovorima koje tamo vodimo“, rekao je za BBC. David Petraeus, ugledni bivši američki general i šef CIA-e, rekao je da bi Rusija mogla pokrenuti upad u Litvu kako bi testirala odlučnost Zapada ili kao preteču šire ofenzive.
Tijekom hladnog rata, Gotland je bio dom tisućama vojnika jer je Stockholm poduzimao mjere opreza u slučaju potencijalnog sovjetskog napada, unatoč dvostoljetnoj politici švedske vojne neutralnosti. Obrambeni analitičari nazvali su otok švedskim "nepotopivim nosačem zrakoplova", takva je bila njegova strateška vrijednost. No, u postsovjetskom dobu, s popuštanjem geopolitičkih napetosti i smanjenjem obrambenih proračuna, Stockholm je započeo postupno smanjivanje obima poslovanja. Do 2005. godine otok je bio gotovo u potpunosti demilitariziran – njegovi garnizoni su raspušteni, oprema rasprodana, a osoblje povučeno, osim oskudnog broja pripadnika Domobranske garde.
Rusko pripajanje Krima i izbijanje rata u istočnoj Ukrajini bili su poziv na buđenje švedskim obrambenim planerima. Ideja konvencionalnog rata u Europi više se nije činila nategnutom, a Gotland je izgledao opasno izložen. Kao odgovor, Stockholm je napravio naglu promjenu. Zakon o obrani iz 2015. predviđao je ponovno uspostavljanje novog mehaniziranog bataljuna na otoku, a do 2018. Gotlandska pukovnija je formalno ponovno aktivirana. Godine 2020. pukovnija je preuzela zapovjedništvo nad smanjenom jedinicom poznatom kao 181. oklopna bojna, a novi regruti su prvi put od Hladnog rata započeli obuku na otoku. No, ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. ubrzala je proces remilitarizacije i potaknula Švedsku da prekine svoju dugogodišnju politiku neutralnosti podnošenjem zahtjeva za pridruživanje NATO-u. Do 2027. godine Švedska želi imati kapacitet za stacioniranje oko 4500 vojnika na otoku ne samo kako bi nadzirali njezinu protuzračnu obranu i izviđačke operacije, već i kako bi odbijali osvajače u slučaju napada.
Glasnogovornik Švedskih obrambenih snaga Tomas Angshammer rekao je za MailOnline da će ove snage uključivati mehaniziranu postrojbu, pješačku i postrojbu domobranske garde, uz potporu specijaliziranih jedinica, uključujući signalne, inženjerijske, protuzračne, topničke i medicinske jedinice. Planiran je i vod za uništavanje eksplozivnih sredstava (EOD) i središte za borbenu logistiku, što će osigurati da se Gotland može braniti te primati i održavati pojačanja u slučaju sukoba s punim operativnim kapacitetom do 2030. godine.
Kako bi podržala ove snage, Švedska agencija za utvrđivanje pokrenula je sveobuhvatan infrastrukturni program. Prošle godine dovršene su nove vojarne i medicinski objekt, zajedno s menzom, prostorima za vježbanje i održavanje za potporu stalnim trupama i obuku novih regruta, čiji se broj povećava iz godine u godinu. Objekti za održavanje tenkova i oklopnih vozila gotovo su dovršeni, a započela je izgradnja najsuvremenijeg logističkog centra i agencijskog ureda, čiji je završetak planiran za sljedeće godine.
Ovi će događaji omogućiti Gotlandu da funkcionira kao punopravna prednja operativna baza sposobna primiti savezničke snage i djelovati kao središte za obranu Baltika i istočnog boka NATO-a. General-pukovnik Edström priznao je da je pred Gotlandom još mnogo posla prije nego što okupi potpuno operativnu borbenu snagu, a istodobno ugosti savezničke trupe, ali je rekao da je otočna pukovnija do sada "radila stvarno sjajan posao" u pripremama. "Stvarno volim ovu pukovniju jer je infrastruktura potpuno nova, ali treba vremena... Treba vremena za izgradnju nove infrastrukture", istaknuo je.
Kada bi Kremlj preuzeo kontrolu i nad otokom, Estonija, Latvija i Litva ostale bi stisnute između ruskog kopna na istoku, Kalinjingrada na zapadu i još jedne strateške lokacije na sjeveru. To ne bi samo izoliralo baltičke države od ostatka njihovih saveznika u NATO-u, već bi dramatično pojačalo ruske zračne i pomorske sposobnosti u Baltičkom moru te ugrozilo nordijske zemlje i zapadnu Europu.
Ruska aneksija Gotlanda također bi omogućila Moskvi da pojača i pruži zračnu podršku svojim snagama ako Putin odluči pokrenuti napad na Suwalski prolaz. Ovaj 64 kilometra dugi pojas rijetko naseljenog zemljišta uz granice Poljske i Litve dugo se smatra jednom od strateških ranjivosti NATO-a i jedinom stvari koja sprečava Moskvu da poveže Kalinjingrad sa satelitskom državom Bjelorusijom. Prije pokretanja programa remilitarizacije Gotlanda, Rusija je provela široko osuđenu vojnu vježbu u kojoj su dva nuklearna bombardera Tu-22M3, zajedno s pratnjom borbenih zrakoplova Su-27, izvela lažne manevre bombardiranja, dovevši svoja krila na samo 38 kilometara od otoka.
Ulazak Švedske u NATO prošle godine izazvao je uzbunu u Moskvi, a dužnosnici i analitičari upozorili su da ruske snage ne smiju dopustiti potpunu remilitarizaciju Gotlanda. Ruska Zaklada za stratešku kulturu – platforma za obrambene i geopolitičke analize – prošle je godine tvrdila da će Gotland biti meta broj jedan ruskog nuklearnog oružja u slučaju europskog rata velikih razmjera.
"Stručnjaci iz Ruskog analitičkog centra za strateške nuklearne snage upozoravaju na činjenicu da bi ruske oružane snage na samom početku takvog sukoba pokrenule nuklearni napad na Švedsku kako bi spriječile napade NATO-ovih krstarećih raketa na brodove Baltičke i Sjeverne flote", navodi se u publikaciji.
Ruski vojni analitičar i umirovljeni kapetan mornarice Vasilij Dandikin također je za ruski Sputnik rekao: 'Veličina ovog otoka omogućuje postavljanje zrakoplovstva, zračnih luka i pomorskih baza... (kako bi se ostvario) san i NATO-ova bloka i Amerikanaca da Baltičko more pretvore u NATO-ovo more. Razumijemo kakva je to prijetnja.' Brza militarizacija Gotlanda simptom je šireg napora da se švedske oružane snage i civilno društvo pripreme za rat. Premijer Ulf Kristersson izjavio je u siječnju da Švedska 'nije u ratu... ali nema ni mira' te je pozvao Šveđane da se pripreme za svaku mogućnost. General-pukovnik Edström rekao je za MailOnline da švedska vojska već blisko surađuje s raznim agencijama javnog sektora i privatnim tvrtkama kako bi organizirala obuku i pružila poduku civilima.
Rusi mi nisu jasni. Prijete uporabom nuklearnog oružja kao da sami neće postati meta istog oružja.