Izjava moldavske predsjednice Maia Sandu da bi na referendumu glasala za ujedinjenje Moldavije s Rumunjskom iznenadila je dio javnosti i potaknula rasprave ne samo u te dvije zemlje, nego i šire u regiji. Sandu je poručila kako se Moldavija, kao mala država, sve teže nosi s izazovima suvremenog svijeta, posebno zbog snažnog ruskog utjecaja na političke i društvene prilike u zemlji.
- Pogledajte što se događa u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije sve je teže opstati kao demokracija, kao suverena država i istodobno se oduprijeti pritisku Rusije - rekla je Sandu u intervjuu, jasno naglasivši da bi u slučaju referenduma o tom pitanju glasala za ujedinjenje s Rumunjskom. Kao jedan od ključnih razloga navela je sigurnosnu prijetnju koju Rusija, prema njezinim riječima, predstavlja Moldaviji.
Najveća zapreka mogućem ujedinjenju svakako je Pridnjestrovlje (Pridnjestrovska Moldavska Republika), proruska separatistička regija smještena na teritoriju Moldavije. Riječ je o uskom pojasu zemlje između rijeke Dnjestar i granice s Ukrajinom koji međunarodno pravo priznaje kao dio Moldavije, no u praksi funkcionira kao nepriznata država s vlastitom vladom, vojskom, valutom i institucijama. Glavni grad regije je Tiraspol.
Korijeni sukoba sežu u rane 1990-e, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Dok se Moldavija okretala neovisnosti i približavanju Rumunjskoj, u Pridnjestrovlju, gdje živi velik broj Rusa i Ukrajinaca, a ruski jezik dominira, javio se strah od gubitka sovjetskog identiteta. Godine 1990. lokalne vlasti proglasile su odcjepljenje, a dvije godine kasnije izbio je kratki, ali krvavi rat između moldavskih snaga i proruskih separatista. Presudnu ulogu imala je tada 14. ruska armija, čija je intervencija zaustavila moldavsku ofenzivu.
U regiji se i danas nalazi oko 1.500 ruskih vojnika. Moldavija i zapadne zemlje smatraju njihovu prisutnost nezakonitom, dok Moskva tvrdi da time osigurava stabilnost. Pridnjestrovlje se ne protivi samo ujedinjenju s Rumunjskom, već otvoreno zagovara povezivanje s Rusijom. Osim Pridnjestrovlja, dodatni problem predstavlja i raspoloženje moldavskih građana. Prema anketi iz rujna prošle godine, 61 posto Moldavaca protivi se ujedinjenju s Rumunjskom, dok ga podržava 31 posto ispitanika. S druge strane, u Rumunjskoj postoji znatno veća otvorenost prema toj ideji. Građani, kao i rumunjski predsjednik Nicușor Dan, poručuju da bi prihvatili ujedinjenje ako bi to bila jasna volja Moldavije.
Zagovornici ujedinjenja često ističu snažne kulturne, jezične i povijesne veze između dviju zemalja. Prema popisu stanovništva iz 2024. godine, oko 80 posto Moldavaca govori rumunjski, odnosno moldavski jezik, koji je lingvistički identičan rumunjskom. Povijesno gledano, nakon raspada Ruskog Carstva 1917. godine, Besarabija, područje koje se velikim dijelom poklapa s današnjom Moldavijom, postala je dio Rumunjske. No 1940. godine, temeljem tajnog protokola pakta Molotov-Ribbentrop, Rumunjska je bila prisiljena prepustiti Besarabiju Sovjetskom Savezu. Moldavija je ostala pod kontrolom Moskve sve do raspada SSSR-a 1991. godine, kada je stekla neovisnost. Danas, više od tri desetljeća kasnije, pitanje njezine budućnosti ponovno se otvara, ovaj put u sjeni rata u Ukrajini i sve izraženijeg sukoba između Rusije i Zapada.
Normalno je da rusko zmijsko gnijezdo tzv. pridnjestrovlje bude milom ili silom razoružano i vraćeno u okvire matice države Moldavije!