Arheolozi su u egipatskoj Sakari otkrili oko 4000 godina staru grobnicu visokog dužnosnika koji je imao rijedak pristup faraonovu najužem krugu. Hijeroglifi otkrivaju da je Sakhnetio-Btah nosio titulu "čuvara kraljevih tajni", a u njegovu pogrebnom kompleksu pronađeni su brojni predmeti koji svjedoče o vjerovanjima i ritualima starog Egipta. Otkriće je ostvareno u nekropoli Bubasteion u Sakari, jednom od najvažnijih egipatskih arheoloških lokaliteta. Natpisi na zidovima omogućili su istraživačima da utvrde identitet čovjeka kojem je grobnica pripadala, kao i niz njegovih titula, koje potvrđuju iznimno visok položaj u administrativnom sustavu Starog kraljevstva. Sakhnetio-Btah živio je u razdoblju Starog kraljevstva, a uz titulu "čuvara kraljevih tajni" obnašao je i dužnost kraljevskog komornika. Bio je također svećenik božice Maat te nadglednik kraljevske knjižnice, prenosi Daily Mail.
Iako naziv njegove najvažnije titule zvuči gotovo kao da pripada nekoj drevnoj tajnoj službi, stručnjaci smatraju da nije riječ o čuvanju skrivenog blaga ili religijskih misterija. "Čuvar kraljevih tajni" vjerojatno je bio visoki službenik zadužen za povjerljive kraljevske dokumente, odluke i dekrete te za njihovo prenošenje i čuvanje u ime faraona. Egipatsko ministarstvo turizma i starina priopćilo je da su upravo hijeroglifski natpisi pomogli utvrditi ime vlasnika grobnice i njegove brojne titule, među kojima se ističe ona o čuvanju kraljevskih tajni. One, kako navode, svjedoče o njegovu visokom statusu unutar administrativnog sustava drevne egipatske države. Posebno je zanimljiv sam pogrebni kompleks. U njemu su pronađeni ostaci pogrebne kapele i takozvana lažna vrata – simbolična niša koju su stari Egipćani smatrali svojevrsnim čarobnim pragom između svijeta živih i kraljevstva mrtvih.
Za drevne Egipćane ta vrata nisu bila tek ukras. Vjerovalo se da preko njih pokojnik može simbolički komunicirati sa svijetom živih, dok se njegova duša nastavlja kretati prema zagrobnom životu. Arheolozi su u kompleksu pronašli i brojne predmete povezane s pogrebnim obredima – stol za prinošenje darova, kamenu ploču za žrtvene prinose te posudu korištenu za obredno pročišćavanje. Posebno je važno to što su predmeti pronađeni na mjestima na kojima su se, prema svemu sudeći, nalazili još u vrijeme pogreba. Takvi nalazi pružaju rijedak uvid u pogrebne običaje tijekom Starog kraljevstva i način na koji su drevni Egipćani pripremali svoje mrtve za putovanje u zagrobni svijet. Istraživanja su otkrila i međusobno povezanu mrežu pogrebnih okana koja okružuju glavnu grobnicu. U njima su pronađeni brojni ljudski ukopi, ali i velike količine oslikanog pogrebnog kartona – materijala nalik papirmašeu kojim su se prekrivale mumije. Bio je ukrašen prikazima egipatskih bogova, hijeroglifima i prizorima koji su trebali štititi pokojnika na njegovu putu u zagrobni život. Među nalazima je i više od 100 ušabtija, figurica koje su trebale služiti pokojniku u zagrobnom životu.
Netaknuti sarkofazi
Jedni od najimpresivnijih nalaza su tri kamena sarkofaga. Sva tri pronađena su zapečaćena i netaknuta, na izvornim mjestima, što arheolozima omogućuje rijedak pogled na način na koji su pogrebni kompleksi izgledali prije tisuća godina. Istraživači vjeruju da bi novi nalazi mogli pomoći u razumijevanju načina na koji je nekropola korištena i ponovno korištena tijekom različitih razdoblja egipatske povijesti. Iskopavanja se nastavljaju, a arheolozi očekuju da golema nekropola još skriva brojne tajne. Sakara, gdje je pronađena grobnica, jedno je od najvažnijih arheoloških područja Egipta. Ondje se nalazi i najstarija egipatska piramida, stepenasta piramida faraona Djosera, sagrađena prije otprilike 4700 godina. Tisuće grobnica faraona, plemića, svećenika i visokih državnih službenika iz različitih dinastija čine ovu nekropolu svojevrsnom kronikom drevnog Egipta. Posljednjih godina ondje su pronađeni deseci zapečaćenih lijesova, velika groblja životinja, radionice za mumificiranje te raskošno ukrašena pogrebna okna prepuna kipova i drugih artefakata. Svako novo otkriće tako postupno otvara još jedan prozor u svakodnevni vjerski život civilizacije koja je tisućama godina vjerovala da smrt nije kraj, nego samo prijelaz prema drugom svijetu.