Ostvario se najveći strah Europske unije

Europski čelnici suočavaju se s mogućnošću da se američki predsjednik Donald Trump sve više približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok istodobno vrši pritisak na Ukrajinu. Iako Europa nastavlja tražiti načine za suradnju s Washingtonom, posljednji potezi američke administracije potaknuli su rasprave o tome kako se pripremiti za svijet u kojem SAD više nije pouzdan saveznik Kijeva. Prema pisanju Bloomberga, tijekom samo tjedan dana Trump je doveo u pitanje dosadašnju politiku energetskih sankcija protiv Rusije, pritisnuo Kijev da zaustavi napade na ruske rafinerije te sugerirao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nema legitimitet. Istodobno je Ukrajina izgubila puni pristup satelitskom sustavu Starlink, u vlasništvu Elona Muska, što je otežalo njezino djelovanje na bojištu.

Zelenski je na to reagirao javnim izražavanjem osjećaja izdaje i otvorenom kritikom američkog predsjednika. Prema izvorima upoznatima s razgovorima europskih čelnika na ovotjednom sastanku u Bruxellesu, taj je sukob dodatno učvrstio zabrinutost da Trumpovi instinkti sve više idu u korist Moskve, a na štetu Kijeva. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je u četvrtak, dolazeći na sastanak europskih čelnika u Bruxellesu, da je zapadni savez u slabijem položaju nego prije samo nekoliko dana. "Ako ne podupirete Ukrajinu, dovodite cijelu Europu, a po mom mišljenju i NATO, u mnogo opasniju situaciju", poručila je.

Trump i Zelenski već su se više puta sukobljavali, a nakon ranijih kriza odnosi su se uspijevali popraviti. Njihov prvi sastanak u Ovalnom uredu prošle godine završio je žestokom svađom, nakon koje su Sjedinjene Države nakratko ograničile razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom. Kasnije je Washington pokušao uvjeriti Kijev da prihvati mirovni plan od 28 točaka koji je u velikoj mjeri išao u korist Rusije. Zelenski je tada upozorio da bi njegova zemlja mogla izgubiti ključnog partnera. Ovog ljeta europski čelnici uspjeli su potaknuti Trumpa da pokaže više razumijevanja za Ukrajinu. Na summitu skupine G7 u Francuskoj francuski predsjednik Emmanuel Macron organizirao je kratak susret Trumpa i Zelenskog, tijekom kojeg je ukrajinski predsjednik američkom kolegi pokazao fotografije kijevske katedrale teško oštećene ruskim raketama.

Najnoviji sukob događa se u posebno osjetljivom trenutku za Ukrajinu. S približavanjem zime, Ukrajina se suočava s nedostatkom američkih presretača Patriot, ključnih za obranu od ruskih raketnih napada. Istodobno, troškovi rata dodatno opterećuju ukrajinski proračun, dok se i europske zemlje, koje pokušavaju nadoknaditi manjak američke financijske potpore, suočavaju s ograničenim mogućnostima. Rusija sve češće napada civilne ciljeve, zbog čega se Kijev suočava s povremenim prekidima opskrbe električnom energijom i vodom. Dodatnu zabrinutost izaziva Trumpova namjera da ublaži ograničenja na kupnju ruskog dizela, kao i njegovi pozivi Ukrajini da prekine napade na ruske rafinerije. Bloomberg te poteze povezuje i s američkim unutarnjopolitičkim okolnostima: Trumpa za nekoliko tjedana očekuju međuizbori na kojima se njegovim republikancima predviđaju znatni gubici, a niže cijene goriva mogle bi mu biti politički važne. Trump pritom visoke cijene goriva povezuje s potrebom za dodatnom opskrbom, iako stručnjaci, prema Bloombergu, kao glavni uzrok aktualnog rasta cijena navode američki rat protiv Irana.

Unatoč sve većem nepovjerenju, većina europskih čelnika smatra da Zelenski treba ublažiti javnu kritiku Trumpa jer Europa trenutačno nema alternativu suradnji sa SAD-om. Washington i dalje Ukrajini prodaje oružje i dijeli obavještajne podatke ključne za njezinu obranu. Jedan europski dužnosnik upozorio je da Europa ne bi imala dobro rješenje kada bi SAD prestao dijeliti obavještajne podatke s Kijevom. Zato su europski čelnici uoči sastanka u Bruxellesu uglavnom izbjegavali javne kritike američkog predsjednika, premda su, prema izvorima Bloomberga, na zatvorenim sastancima izražavali šok zbog njegovih posljednjih poteza.

Europa, međutim, zasad ne namjerava mijenjati temeljne elemente svoje politike prema Ukrajini. Europske zemlje nastavljaju podupirati sankcije protiv Rusije i protive se mirovnom sporazumu kojim bi Ukrajina morala prepustiti teritorij Moskvi. Pritom je Kijev nedavno uspio vratiti dio izgubljenog teritorija u istočnoj regiji Donbas, koju Putin želi staviti pod rusku kontrolu. Američki utjecaj na Ukrajinu u posljednjih se nekoliko mjeseci donekle smanjio. Iako je obavještajna suradnja i dalje ključna, novac za potporu Kijevu i kupnju američkog oružja u najvećoj mjeri osigurava Europa. Ukrajina također napokon dobiva streljivo za borbene zrakoplove F-16 namijenjeno obaranju ruskih bespilotnih letjelica na mlazni pogon.

U međuvremenu, Trumpovi napori da ostvari mirovni dogovor, što je obećavao ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, nisu donijeli veći napredak. Posljednji razgovori u Floridi tijekom vikenda, koje je ukrajinsko izaslanstvo skratilo nakon Trumpova dogovora o ruskom dizelu, uglavnom su se sveli na ponavljanje prijedloga o kojima se raspravlja već mjesecima. Na sastanku u ponedjeljak ministri vanjskih poslova Europske unije privatno su se složili da europska politika prema Ukrajini mora ostati nepromijenjena, neovisno o promjenama američkog pristupa. Dogovorili su da će surađivati sa SAD-om kada je to moguće, a nastaviti samostalno podupirati Kijev kada nije. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas u četvrtak je jasno istaknula razliku između europskog i američkog pristupa. "Definitivno imamo drukčiji pristup ovom ratu. Smatramo da moramo vršiti pritisak na agresora da zaustavi rat, a ne na žrtvu da se preda. Pritisak na Ukrajinu nije ispravan pristup", poručila je.

Sljedeći važan trenutak bit će summit Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje u Kini idućeg mjeseca, na kojem bi se Trump mogao sastati s Putinom. Zelenski i europski čelnici neće sudjelovati na tom susretu, što dodatno pojačava europsku zabrinutost da bi se o budućnosti Ukrajine moglo razgovarati bez njezina sudjelovanja. Za europske prijestolnice izazov je stoga dvostruk: nastaviti suradnju sa SAD-om, čija je vojna i obavještajna potpora i dalje važna za Ukrajinu, te istodobno izgraditi sposobnost da Kijev podupiru i u slučaju da Washington nastavi približavati svoje poteze ruskim interesima.