Postoji nešto duboko uvredljivo za zdrav razum u načinu na koji domaći političari tretiraju javnost kada ih se uhvati s prstima u pekmezu. Ta mješavina arogancije, hinjene naivnosti i birokratskog rječnika kojim se pokušava zamaskirati najočitiji klijentelizam postala je zaštitni znak naše političke elite. No kada se ta ista matrica preseli u Bruxelles i Strasbourg, gdje su plaće desetak tisuća eura, a dnevnice takve da o njima prosječan hrvatski građanin ne može ni sanjati, stvar prelazi iz domene lokalne farse u domenu čistog bezobrazluka. Slučaj europarlamentarke Romane Jerković Kraljić školski je primjer tog političkog sljepila.
Kolumna
Ostavka kao jedini preostali čin političkog poštenja Romane Jerković
Sve manje od toga bit će jasan znak da su naši političari, jednom kada osjete briselske blagodati i milijune na računima, potpuno cijepljeni od odgovornosti prema narodu koji ih je tamo poslao
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić