Iza hrvatskih osiguravatelja poprilično je loš kvartal: u prva tri mjeseca ove godine zaračunali su 2,45 milijardi kuna bruto premije, 69 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani kad im je premija iznosila 2,52 milijarde kuna. Za pad su kriva neživotna osiguranja čija je premija 5,9 posto niža; dok su lani ugovorili 1,89 milijardi kuna premija, ove godine brojka se spustila na 1,79 milijardi kuna. No zato se i dalje neometano nastavlja uzlazni trend osiguranja života, s rastom od sedam posto; njihova je polica u ovom kvartalu 660,88 milijuna kuna, dok je lani iznosila 617,31 milijun kuna.
Zanimljivo je i da je životno osiguranje, koje u ukupnoj osiguravateljskoj strukturi zauzima još uvijek skromnih 26,98 posto, premašilo najzastupljeniji oblik neživotnog osiguranja; osiguranje od autoodgovornosti čiji je udio 26,07 posto, a premija 638,34 milijuna kuna. Lani je taj omjer bio 27,56 posto prema 21,64 posto u korist autoosiguranja. Pad premije u autoosiguranju od 7,9 posto u korelaciji je s liberalizacijom cjenika na koju se od ulaska na konkurentno tržište EU odlučila većina osiguravatelja. U obveznom autoosiguranju pad premije je i veći; 8,4 posto, premda je sklopljeno 2,8 posto više polica nego lani. Prosječna premija u toj vrsti osiguranja pala je 10,9 posto i sad iznosi 1446,39 kuna. Premda malenog udjela, rekorder rasta rentno je osiguranje sa zaračunatom premijom od 4,52 milijuna kuna, čak 77,7 posto većom nego lani.
>> Uplate u životna osiguranja povećane za 18 milijuna kuna
>> Za osiguravatelje problem nije rast, problem je zadržati prinos
Građani osiguravaju život i imovinu kada im to nešto vrijedi tj. kada bi gubitak donio materijalnu štetu. I naravno osiguravaju ako imaju novac za to.