Šefovi zemalja koji su se jučer okupili na UN-ovu dvodnevnom klimatskom summitu uoči konferencije COP30, koja će se od 10. do 21. studenoga održavati u Brazilu, kritizirali su američku vladu i predsjednika Donalda Trumpa, koji poriče klimatske promjene. Najoštriji su bili predsjednici Kolumbije i Čilea. Britanski premijer Sir Keir Starmer priznao je da je došlo do pada političke podrške borbi protiv klimatskih promjena. Jedinstvo je na međunarodnoj razini nestalo.
Novi sporazum
Govoreći u UN-u u rujnu, američki je predsjednik istaknuo, podsjetimo, da su klimatske promjene "najveća prijevara na svijetu". Tijekom sljedeća dva tjedna zemlje će u Brazilu pokušati pregovarati o novom sporazumu o klimatskim promjenama, a posebno o većem usmjeravanju novca za zaštitu šuma. Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva upozorio je da "ekstremističke snage koje izmišljaju lažne vijesti osuđuju buduće generacije na život na planetu zauvijek izmijenjenom globalnim zagrijavanjem". Čelnici Čilea i Kolumbije nazvali su Trumpa lažljivcem i zatražili od drugih zemalja da ignoriraju američke napore da se odmaknu od klimatskih akcija. Glavni tajnik UN-a António Guterres dijelio je uoči konferencije packe državama zbog neuspjeha u ograničavanju zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva.
– Previše korporacija ostvaruje rekordne profite od klimatskog uništenja, a milijarde se troše na lobiranje, obmanjivanje javnosti i ometanje napretka. Previše vođa ostaje zarobljenicima tih ukorijenjenih interesa – rekao je Guterres. Svake godine troši se oko bilijun dolara na subvencioniranje fosilnih goriva. Solarna energija i energija vjetra danas su, istaknuo je, najjeftiniji izvori energije i najbrže rastući izvori električne energije u povijesti.
– Prošle godine gotovo svi novi energetski kapaciteti došli su iz obnovljivih izvora. Gospodarstvo čiste energije stvara radna mjesta i potiče razvoj. Preoblikuje geopolitiku pružajući energetsku sigurnost i stabilnost cijena. I prvi put povezuje milijune s čistom i pristupačnom energijom – naglasio je glavni tajnik. Lani su, kazao je, investitori uložili dva bilijuna američkih dolara u čistu energiju, što je 800 milijardi više od fosilnih goriva. – Čista energija pobjeđuje cijenom, performansama i potencijalom nudeći rješenja za transformaciju naših gospodarstava i zaštitu našeg stanovništva – zaključio je.
Na summitu nema čelnika četiriju od pet gospodarstava koje najviše zagađuju, Kine, koja je nedavno najavila da ide prema zelenoj energiji parirajući SAD-u, Indije, Rusije te SAD-a. Koji su prioriteti SAD-a, potvrdila je vijest da su visoki američki dužnosnici jučer, kad je Guterres držao govor, bili u Grčkoj zajedno sa šefovima naftne kompanije Exxon Mobil na potpisivanju novog sporazuma o istraživanju prirodnog plina u moru. Kolumbijski predsjednik kritizirao je nedolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je zemlja odgovorna za ispuštanje najveće količine emisija u atmosferu.
– Gospodin Trump je protiv čovječanstva – rekao je predsjednik Gustavo Petro, koji ima dodatnih motiva za ljutnju jer je Trump protiv Kolumbije prošlog mjeseca uveo sankcije. – Klimatske promjene su neosporne. Znanost je neporeciva. Temperature rastu, a vrijeme istječe – kazao je irski premijer Michael Martin. Svjetska meteorološka organizacija objavila je da će ova godina vjerojatno biti druga ili treća najtoplija u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom do kolovoza koja je 1,42 stupnja iznad predindustrijskog prosjeka, nakon rekordnih vrućina u 2023. i 2024. godini.
Vizionarski korak
U fond kojim će se financirati očuvanje ugroženih šuma Norveška će uplatiti tri milijarde dolara, Francuska 500 milijuna eura, a očekuje se da će i druge države objaviti iznose sljedećih nekoliko tjedana. Unatoč tome što je Starmer rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti uključeno u zaustavljanje klimatskih promjena, ta je zemlja u zadnji tren odustala od plana ulaganja u očuvanje svjetskih prašuma. To je, piše BBC, izazvalo frustraciju kod domaćina Brazilaca. S druge strane, William, princ od Walesa, nazvao je fond "vizionarskim korakom prema vrednovanju uloge prirode u klimatskoj stabilnosti".