Ogroman pomak u liječenju jednog od najubojitijih karcinoma: 'S tim lijekom se živi gotovo dvostruko dulje'

Novi oralni lijek daraxonrasib mogao bi značajno promijeniti liječenje metastatskog raka gušterače, nakon što je u kliničkom ispitivanju pokazao gotovo dvostruko dulje preživljenje u usporedbi sa standardnom kemoterapijom. Prema rezultatima studije predstavljene na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju u Chicagu, pacijenti koji su primali daraxonrasib živjeli su u prosjeku 13,2 mjeseca, dok je kod onih na kemoterapiji srednje preživljenje iznosilo 6,6 mjeseci.

Istraživanje je obuhvatilo oko 500 pacijenata iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije, od kojih je 248 primalo novi lijek, a 252 standardnu terapiju. Daraxonrasib djeluje tako da cilja mutaciju KRAS gena, koja se nalazi u više od 90 posto tumora gušterače i potiče njihov rast. Blokiranjem tog mehanizma lijek usporava širenje bolesti, što ga čini jednim od rijetkih terapijskih pristupa usmjerenih na ovu specifičnu gensku mutaciju. Stručnjaci ističu da je riječ o jednoj od najtežih vrsta raka za liječenje, jer se bolest često otkriva u kasnoj fazi, a stopa smrtnosti je izrazito visoka. Prema podacima britanske organizacije Cancer Research UK, više od polovice pacijenata umire unutar tri mjeseca od dijagnoze.

Onkolozi koji su sudjelovali u istraživanju ocjenjuju rezultate iznimno važnima. "Ovi rezultati predstavljaju promjenu u pristupu liječenju metastatskog raka gušterače s KRAS mutacijom", izjavila je Rachna Shroff iz Sveučilišnog centra za rak u Arizoni. Uz dulje preživljenje, pacijenti koji su primali daraxonrasib imali su i manji broj ozbiljnih nuspojava u usporedbi s kemoterapijom. Teže nuspojave zabilježene su kod 43,6 posto pacijenata na novom lijeku, dok je u skupini na kemoterapiji taj udio iznosio 57,5 posto.

Da podsjetimo, rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih karcinoma, s često nespecifičnim ranim simptomima poput žutice, neobjašnjenog gubitka težine, umora i promjena u boji urina i stolice, što dodatno otežava rano otkrivanje. Iako su rezultati ohrabrujući, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ranoj fazi primjene i da će za širu kliničku upotrebu biti potrebna dodatna istraživanja i odobrenja regulatornih tijela.