Europska komisija ponovno izražava sumnje u sposobnost Vlade da provede reforme pa je i u proljetnim prognozama za kretanje gospodarstva navela da očekuje rast javnog duga Hrvatske, što pokazuje da vjeruje da ćemo i dalje trošiti više nego što imamo i zatvarati oči na činjenicu da bi država mogla ostati bez novca već 2018.
Došavši na čelo Vlade, premijer Tihomir Orešković obećao je da će se obračunati s javnim dugom i najavio brzu privatizaciju i zamjenu državne imovine za dug kako bi se popravilo kreditni rejting zemlje. Tri mjeseca kasnije nijedna privatizacija nije ni započeta, a u kuloarima se sve češće govori da premijer neće uspjeti izgurati ni prodaju državnih udjela u Podravki i Končaru, a kamoli neku veću privatizacijsku priču.
Odluke se pod upravom Oreškovića donose teško pa otud i skepsa Komisije prema potencijalu rasta Hrvatske. Dio odgovornosti leži u političkim odnosima vladajućih zbog kojih Vlada izgleda kao troglavo tijelo s niskim stupnjem koordinacije. Korekcija rasta BDP-a na koju se EK odlučio manji je problem jer je zapravo riječ o milijardu kuna manjem optjecaju ekonomije, što se može nadoknaditi nekoliko dana duljom turističkom sezonom ili jednom važnijom investicijom.
Važan je rast zapošljavanja po kojem se predviđa da će se u iduće dvije godine otvoriti 21 tisuća novih radnih mjesta, što će malo pogurati i stabilnost mirovinskog fonda, a očito je i da raste optimizam građana s obzirom na to da troše više i spremni su ponovno na ulaganja. Investicija, ako izostanu iz europskih fondova financirani projekti, neće biti u većoj mjeri dok god se ne zaustavi deflacija.
Ona godi građanima jer cijene dobara i usluga padaju, ali poduzetnicima šalje poruku da ne trebaju širiti poslovanje jer njihov proizvod vrijedi sve manje. Trend se može preokrenuti, u to vjeruju i domaći poduzetnici, ali država se mora povući s tržišta i još aktivnije štedjeti. Ako se to ne dogodi, i dalje ćemo iz Bruxellesa dobivati samo upozorenja, packe i korigirane prognoze rasta.