Odbor za Ustav nije podržao prijedlog Vlade o ukidanju ureda bivšeg predsjednika

Odbor za Ustav nije podržao prijedlog Vlade o ukidanju ureda bivšeg predsjednika od 1. svibnja, budući su četiri člana Odbora bila za taj prijedlog, a četiri protiv. Najveća primjedba članova Odbora odnosila se na obrazloženje ove odluke gdje su kao glavni razlog ukidanja ureda navedene financijske uštede za proračun, zbog čega je predsjednik Odbora, Mostov Robert Podolnjak predložio da Vlada popravi objašnjenje te navede ustavno-pravne razloge za svoju odluku.

Podsjetimo, Vlada je predložila da se zbog "trenutačnih gospodarskih uvjeta" bivšem predsjedniku ukine trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok bi mu na teret državnog proračuna i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.

HDZ-ov Davorin Mlakar podsjetio je da je njegova stranka još kod posljednjih izmjena zakona 2013. godine, kada je utvrđeno da Stjepan Mesić svoja prava može koristiti doživotno, dok ostali bivši predsjednici tek na rok od pet godina, upozoravala da je zakon suprotan Ustavu. Smatra da bi svi bivši predsjednici trebali imati ista prava.

– Moramo odlučiti i kakvu poruku šaljemo svijetu s tim uredom, odnosno kako da ga doživljavaju. Najlošije ovdje je obrazloženje odluke jer bivši predsjednik je svoja prava ostvarivao temeljem zakona, pa s obzirom na praksu sudova, tu posebno mislim na Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava, uzimanje danih prava treba ići uz jasnije obrazloženje – vjeruje Mlakar te dodaje da sumnja da će ovako donesen zakon izdržati test ispita pred sudovima, što bi bilo neprihvatljivo za dignitet i ugled države.

HNS-ova Vesna Pusić također se složila da Hrvatska ne može imati dvije kategorije bivših predsjednika, kao i da je obrazloženje za ukidanje ureda vezano uz problem financijske prirode nedostatno.

 – To su beznačajna sredstva, i moramo odlučiti želimo li imati tu instituciju ili ne. SAD, ali i neke druge svjetske države imaju institut bivšeg predsjednika i njegova uloga je promocija države. On je ipak osoba koja je izabrana s velikim legitimitetom i s malim ovlastima, i zato mi instituciju bivšeg predsjednika moramo imati u okviru nekog poštovanja prema vlastitom uređenju institucionalnosti – kazala je Pusić te zaključila da treba zadržati tu funkciju i omogućiti minimalni standard u smislu rada, ali ujednačiti tretman prema svim bivšim predsjednicima.

SDP-ov Josip Leko kazao je da ne može poduprijeti ovaj prijedlog zakona jer smatra da njegov glavni motiv nije ušteda, a SDSS-ov Milorad Pupovac se složio s njime te dodao kako je Stjepan Mesić jedan od ključnih faktora političkog života države u posljednjih 25 godina pa temeljem toga i zaslužuje imati poseban status u državi.

– Ušteda je takva da ne može opravdati ovu vrstu političkog poteza, a Mesić je doista natprosječno aktivan u svojoj ulozi koja je u velikoj mjeri imala promotivno-gospodarske aktivnosti – kazao je Pupovac koji naglašava da je vrlo važno da se izbjegle politička motiviranost ovog zakona.

Odbor je jednoglasno odlučio i da se prijedlog Mosta i HSLS-a o drukčijem načinu obračunavanja sredstava za financiranje parlamentarnih stranaka umjesto u hitnoj proceduri raspravi u dva čitanja, a tijekom rasprave se pokazalo i da većina članova odbora uopće ne podržava ovaj prijedlog.

HSLS-ov Dario Hrebak objasnio je da zajedno s Mostom njegova stranka predlaže da stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivaju 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda.

– Tako se šalje poruka da stranke dobivaju više novca što više država troši i to se ne može logično objasniti, bolje da se dobivaju sredstva iz poreznih prihoda – pojasnio je Hrebak te dodao kako se ne ide na smanjenje sredstava strankama, nego na zaustavljanje povećanja. S tim se obrazloženjem nije složio HDZ-ov Davorin Mlakar, koji je, kaže, uvjeren da predlagatelji takvog rješenja sigurno nisu mislili da stranke trebaju dobivati više novca temeljem veće potrošnje države.

HNS-ova Vesna Pusić smatra da je ovo populistički potez koji je ekstremno opasan po budućnost stranaka te da se za "mizeran politički profit ide raditi velika politička šteta". S njome se složio i SDSS-ov Milorad Pupovac koji drži da država treba strogo kontrolirati potrošnju sredstava koje stranke dobivaju, ali se boji da bi se ovim zakonom stranke guralo u sivu zovu, jer bi se zbog smanjenih sredstava stranke trebale okretati prema onima koji imaju novac, koji ih tada lako mogu "kupiti".

HDZ-ov Dražen Bošnjaković pozdravlja zakon koji, kaže, samo mijenja formulu obračuna, koji je sad pošteniji. S njime se nije složio SDP-ov Orsat Miljenić koji je rekao da obrazloženje kako je intencija prijedloga da stranke ne potiču deficit zvuči logično, no s novim se prijedlogom isto tako može reći da onda stranke više nikada neće imati nikakav interes za smanjenje poreza jer bi time i sebi smanjile sredstva. Na koncu su odlučili da zakon, iako ga većina ne podržava, ide u dva čitanja kako bi se eventualno popravio. 

>>Petrov o ukidanju ureda Stjepana Mesića: 'Ne vidim koji je to doprinos Hrvatskoj'

>>Vlada donijela odluku o ukidanju ureda bivšeg predsjednika Mesića